Nemile scene: sa sinom kamenovao zaštićenu pticu pa šokirao cijelu plažu: ‘Divan primjer dajete djeci‘

Na plaži u Šimunima na otoku Pagu, u nedjelju oko 15 sati muškarac i njegov sin gađali su kormorana kamenjem, iako je riječ o zakonom zaštićenoj vrsti. Na nemili prizor reagirala je Sanja Džalto, profesorica filozofije i engleskog jezika, dugogodišnja volonterka i aktivistkinja, piše net.hr.

"Došla sam do njih kad sam izašla iz mora i pokušala čovjeka, na lijep način, educirati u stilu (‘vi ste ovdje gosti, kormoran je ovdje doma, zaštićena je ptica, neće vam ništa, napast će možda druge ljude u samoobrani ako ga vi gađate kamenjem‘) nadajući se da ego neće prevladati.

Bahatost i floskule

Očekivano, dočekala me je bahatost i lovačke floskule te molba da odem. Otišla sam uz kratak komentar da "divan" primjer daje svojoj djeci (još je jedno dijete bilo tamo i njegova, također neempatična i nekulturna žena).

Pitam se i pitam vas - zašto dopuštamo da nasilje nad životinjama prolazi nekažnjeno pa čak i neopaženo te da se takve "moralne ruševine" osjećaju uvrijeđeno kad ih se opomene?", navodi Džalto u pismu.

Zaštićena vrsta koju zakon ne štiti u praksi

Kormoran (Phalacrocorax carbo) u Hrvatskoj je zaštićen Zakonom o zaštiti prirode, kao i EU Direktivom o pticama, kojim je zabranjeno njegovo namjerno ozljeđivanje, ubijanje ili uznemiravanje. Ipak, kako Džalto upozorava, počinitelji ovakvih djela rijetko budu sankcionirani.

Kormoran - Phalacrocorax carbo

/Shutterstock

Psiholozi godinama upozoravaju da nasilje nad životinjama često prethodi nasilju nad ljudima, te da društvo koje tolerira takve pojave zapravo stvara prostor za razvoj budućih nasilnika. U ovom slučaju, zabrinjava i činjenica da se ovakvi obrasci ponašanja prenose na djecu.

„Ovo nije samo pitanje zakona, nego i pitanje društvene odgovornosti. Empatija nije stvar dobre volje, nego civilizacijska nužnost. Ako šutimo na izostanak empatije prema onima koji nemaju svoj glas, postajemo suučesnici u okrutnosti. Društvo koje ne štiti slabije – ne može se zvati civilizacijom“, poručuje Džalto.

Dodaje kako je krajnje vrijeme da se ovakvi slučajevi prijavljuju nadležnim institucijama – policiji, veterinarskoj inspekciji ili udrugama za zaštitu životinja, jer samo dosljednim reagiranjem možemo promijeniti odnos prema životinjama i okolišu.