Pokvario vam se kućanski aparat? Uskoro na snagu stupaju nova pravila Europske unije, evo što će to značiti za građane

Pokvari li vam se mikser, aparat za kavu, ventilator ili mikrovalna pećnica, više nećete moći odmah računati na zamjenu uređaja. Prema novim pravilima, trgovac je dužan najprije pokušati popravak, a tek ako to nije moguće ili se pokaže neisplativim, kupac može dobiti novi uređaj ili povrat novca. Ovo proizlazi iz EU Direktive o pravu na popravak, koju sve države članice, pa tako i Hrvatska, moraju prenijeti u svoje zakonodavstvo. Cilj je produljenje vijeka trajanja proizvoda, smanjenje elektroničkog otpada i jačanje tržišta popravaka.

Što donosi ‘pravo na popravak‘

Europski parlament usvojio je nova pravila koja europskim potrošačima osiguravaju pravo na popravak kućanskih i drugih proizvoda.

Pravila pojašnjavaju obveze proizvođača da popravljaju robu i potiču potrošače da popravkom produže životni ciklus proizvoda, čime se smanjuje otpad i jača sektor popravaka.

Novost je da će proizvodi popravljeni unutar jamstvenog roka dobiti produljeno jamstvo od jedne godine, što bi potrošače trebalo potaknuti da se, umjesto za zamjenu, odluče za popravak.

Nakon isteka zakonskog jamstva proizvođač će i dalje biti obvezan popravljati uređaje koji se tehnički mogu popraviti – poput perilica rublja, usisavača pa čak i pametnih telefona. Potrošači će pritom moći dobiti zamjenski uređaj dok je njihov na servisu ili se odlučiti za obnovljeni proizvod.

Kako bi se popravci učinili dostupnijima, svaka država članica morat će primijeniti barem jednu mjeru za promicanje popravaka, primjerice vaučere, subvencije, informativne kampanje ili podršku zajedničkim servisima.

Loša servisna mreža

S aspekta zaštite okoliša ovo je veliki korak naprijed. Potrošači su se navikli na zamjenu, a stari aparati su završavali na otpadu. Sada će proizvođači biti prisiljeni osigurati rezervne dijelove i podršku servisima, što znači i veću dostupnost popravaka, slažu se stručnjaci za održivu proizvodnju i zaštitu okoliša.

Međutim, upozoravaju da mreža servisa u Hrvatskoj nije dovoljno razvijena, pogotovo u manjim gradovima ili na otocima gdje bi potrošači mogli čekati tjednima jer servisera jednostavno nema.

Primjeri iz prakse

U praksi se već javljaju poteškoće. Primjerice, jedna starija gospođa ispričala je da joj je aparat za kavu, star tek tri mjeseca, završio u servisu. Rekli su mi da ću dobiti novi samo ako popravak ne uspije. Čekala sam mjesec dana, iako mi je aparat trebao svaki dan, kaže.

Slična iskustva bilježe i potrošači diljem Dalmacije, gdje serviseri pokrivaju velika područja pa čekanja znaju biti i dulja od propisanih rokova. Neki popravci se čekaju duže od mjesec dana. Ako je proizvod u garantnom roku pa će zamjena biti besplatna, to je podnošljivo, kaže naša sugovornica.

Serviseri pak upozoravaju na drugi problem – cijenu rezervnih dijelova.

– Često je situacija da proizvođač osigura dio, ali on je toliko skup da se popravak ne isplati. Primjer je kuhalo za vodu kojem pregori grijač – novi grijač može koštati gotovo kao cijeli novi uređaj. U takvim slučajevima potrošač jednostavno neće prihvatiti popravak, bez obzira na zakon – kaže nam dugogodišnji serviser malih kućanskih aparata.

Prema njegovim riječima, zakoni trebaju ići korak dalje: obvezati proizvođače da cijena dijelova bude razmjerna cijeni samog uređaja, jer će u protivnom "pravo na popravak" ostati mrtvo slovo na papiru.

Nema dijelova

Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača pozdravljaju nova pravila, ali upozoravaju na brojne probleme.

– Naime, puno nam se ljudi javlja s istom pričom – uređaj im se pokvari nakon 5 ili 6 godina, ali ga ne mogu popraviti jer servisi nemaju rezervnih dijelova. Takvi uređaji završavaju na otpadu, a novi se kvare još brže. Ljudi žele popravljati, ali ne mogu jer proizvođači ne nude dijelove – kažu iz udruge.

Naglašavaju  da su neki zamjenski uređaji u Hrvatskoj gotovo nedostupni, bez obzira na to koliko su za neke proizvode, poput hladnjaka, neophodni.

Nakon što Vijeće EU-a službeno odobri direktivu, države članice imat će dvije godine da je prenesu u nacionalno zakonodavstvo.

Za Hrvatsku to znači priliku da se zakoni dopune jasnim obvezama – od dostupnosti rezervnih dijelova do sedam godina nakon isteka jamstva, do preciznog definiranja roka u kojem se popravak mora obaviti.

Do tada, kupci će morati biti strpljivi. Popravak je sada prvi izbor, a zamjena tek posljednja opcija – no ako se pravila dosljedno provedu, mogla bi označiti početak kraja "kulture bacanja" i donijeti novu priliku starim uređajima.