Šef DHMZ-a: ‘Iza nas je neobično razdoblje. A idućih dana očekuje se još jedan fenomen. Evo i kakva će biti jesen‘

Ekstremne količine oborina pale su na dijelu sjevernog Jadrana više od 150 litara po četvornome metru, upola manje u Dalmaciji, ali zbog kratkotrajnog i intenzivnog pljuska u Dubrovniku došlo je do bujica, dok je u dolini Neretve jako jugo rušilo stabla. U noći je oluja zahvatila i Mostar. Najmanje 63 vozila su oštećena, a važne prometnice u središtu i jutros su bile blokirane iščupanim stablima. Proglašena je izvanredna situacija, a u pomoć je na ulice Mostara stigla je i vojska. Građanima je savjetovano da prokuhavaju vodu za piće - piše RTL.

O ekstremnim olujama RTL je razgovarao s ravnateljem DHMZ-a Ivanom Güttlerom.

Od Istre iz koje dolazite do juga Hrvatske - ekstremne oborine. Trebamo li se na njih navikavati?

Jako neobično razdoblje iza nas. Zadnja dva tjedna tri četiri veća događaja s visokim oborinama smo imali priliku vidjeti na području Istre, Umaga i niže. U Rovinju u kojem smo danas održali sastanak između DHMZ a i Centra za istraživanje mora smo imali u šestom mjesecu također jednu veću veću oluju, tako da je Istra ove godine, nažalost, bila malo u fokusu vremenskih nepogoda. Srećom, ove događaje smo dovoljno rano prognozirali. Bila su izdana crvena upozorenja za čitavo područje od sjevera obale pa do juga, tako da se nadamo da je to ipak pomoglo našim građanima i službama da se pripreme, da možda planiraju neke aktivnosti i da imaju spremne pumpe i slične slične alate.

Predvidjeli ste oluju, mi smo najavljivali, a zašto je neka teško predvidjeti? 

Primjer ove promjene vremena koju smo imali priliku vidjeti jučer i danas je bila veliki ciklonalni sustav velikih dimenzija koji se relativno sporo unutar jednog dana premješta putem Jadrana i onda ranije biva prognoziran, daje priliku čitavom sustavu da pravilno reagira. Oluja koju spominjete u sedmom mjesecu ove godine u Splitu je bio izolirani mali oblak koji je u petnaest minuta nastao na veliku štetu. U jednom trenutku su bile procjene preko 25 milijuna eura. Za taj dan DHMZ je izdao žuto upozorenje za šire splitsko područje, ali nije bilo očito u kojem dijelu tog dijela Hrvatske će nastati takva oluja.

Hrvatska je konačno pokrivana meteo-radarima - koliko vam to pomaže u neposrednom alarmiranju ljudi? 

Već niz desetljeća je kontinentalna Hrvatska bila pokrivena radarskim sustavom koji je svakih 15 minuta ukazivao u kojem se smjeru kreću olujni oblaci. Od prije nekoliko godina tri rada pokrivaju i Jadran. Ona mu omogućava da već vidimo oluje koje nastaju na području Italije i onda u razdoblju od pola dana ili kraće dolaze na područje.

Ivan Guttler

Marko Todorov/Cropix

Postali smo i mi ovisnici o aplikacijama silnim radarima, već mi znamo biti prognostičari.

Osim tih radara, recimo fokus našeg sastanka našeg u Rovinju je bilo je još jedan sustav koji također kroz isti projekt i instaliran. Instalirane su meteorološko geografske plutače, njih pet na otvorenom moru koje su danas objedinjene sa sustavom sličnim. Dvije takve plutače koje postoje ispred Istre. Takvi podaci su također izuzetno bitni. Njih nismo imali prije nekoliko godina. One im omogućavaju da vidimo na otvorenom moru, mjerimo u realnom vremenu što se događa s atmosferom i morem u neposrednom kontaktu.

Upoznali smo pojmove kao što su linijska nevremena, superćelije. Svašta se može očekivati. Ljeto je bilo neuobičajeno. Lipanj je jako vruć. Što nas čeka na jesen? Kakva će biti jesen?

Sezonske prognoze valja shvatiti kao nekakav okvir što možemo očekivati. Možemo sažeti u jednoj rečenici - očekujemo toplu jesen od prosjeka, ali nešto normalnije što se tiče oborinskih događaja. Ipak je puno bitnije pratiti prognoze sljedećih tjedan dana, sljedeća tri dana, pogotovo ako su pokrivena s upozorenjima. Recimo, za sljedeće dane valja malo naše ljude koji su u prometu obratiti pažnju na mogućnost magle koja je sada također fenomen zbog visoke vlage u atmosferi. Ne očekujemo drastičnu promjenu kao jučer, ali moguće su oborine nove i u nedjelju - piše RTL.