StoryEditorOCM
RegionalBIOGRAD BOAT SHOW

Skiperi i hostese na raskošnim jahtama često nemaju ni vlastiti krevet ni wc

Piše Sandra BARČOT
24. listopada 2025. - 12:17

Sigurnost, edukacija i održivost kao putokaz naziv je panela koji se održao u organizaciji Udruge hrvatskih skipera i posada jahti (CROSCA), u sklopu Biograd Boat Showa - javlja Otvoreno more.

Međunarodna nautička manifestacija koja se po 27. put održava u Biogradu na Moru, u Marini Kornati, bila je prilika svim akterima u nautičkom turizmu da zajedno iskažu sve one probleme koje ih tište, koje ih prepreke onemogućavaju u još boljem poslovanju, te što treba poduzeti kako bi anulirali sve te poslovne nedaće.

- Riječ je o temama koje zahtijevaju dijalog, ne samo između institucija i profesionalaca, već i između prakse i regulative. Razgovarali smo o presudnim pitanjima za budućnost Jadrana, o konkretnim temama koje izravno utječu na svakodnevni rad skipera, sigurnost gostiju, očuvanje Jadrana i radne uvjete posada – iznio nam je glavne ciljeve panela Vicko Ozretić, predsjednik udruge, iznoseći i pet glavnih raspravnih dijelova panela:

Sigurnost na moru – članak 53. stavak 7. Pravilnika o sigurnosti, Očuvanje okoliša - crni i sivi tankovi, posidonija, pa i inicijativa Skiperi kao čuvari Jadrana, uz Pomorske svjedodžbe i peta Minimalni standardi smještaja za posade.

Uz Ozretića, kao čelnika udruge, panelisti su bili i kapetani jahti Frano Brate, Andrija Fuštin i Mate Bedrica, koji su iz svojih osobnih iskustava navodili koliko su nam hrvatski zakoni nedorečeni, koliko problema imaju sa sidrenjem i vezivanjem brodova, a sve zbog Pravilnika koji je nepotpun i nedorečen, pa u praksi svaka dojava nezadovoljnog mještanina dovodi do intervencije kapetanije i premještanja broda.

image

Panel je pokrio široki raspon tema

Jure Mišković/Cropix

Čak i u situacijama bez stvarnog prekršaja!

Istakli su kapetani i primjere dobre prakse u drugim zemljama, ne samo pri sidrenju, već i u očuvanju okoliša, poglavito regulacija pražnjenja crnih i sivih tankova, primjenu MAR-POL konvencije u Hrvatskoj te izazove koje predstavljaju brodovi s velikim brojem putnika i nedovoljnim kapacitetima za otpadne vode.

U ovom dijelu su sudjelovali i panelisti: Matko Bašić, direktor Službe zaštite mora i operativnih poslova u tvrtki Cian, Ornela Krezić iz Green saila, te Paško Klisović, iz Udruženja nautičkog turizma pri HGK, kao i Matea Špika iz Udruge Sunce, koja je posebno istaknula problem polja posidonije, pluća mora, koje uništavamo i tijekom sidrenja, ali i još nepostojanja mapa polja, uz neophodno uvođenje eko-sidrišta umjesto betonskih kolpo-morta.

image

Paško Klisović, predsjednik Udruženja nautičkog turizma HGK
 

Jure Mišković/Cropix

No poseban naglasak je stavljen na pražnjenje brodskih tankova, jer uslugu prihvata fekalnih voda baš i nemamo dobro reguliranu, a poglavito ne kontrolu!

Nije definiran način prikupljanja i ispuštanja sadržaja crnih i sivih tankova kao što se u drugim zemljama radi s plovećim cisternama, uređajima u lukama i marinama, a brodovi moraju imati dnevnik pražnjenja....

Iako zakon propisuje kako se u Jadranu ne smiju ispuštati sadržaji crnih I sivih tankova, svi smo nažalost svjesni kako se to redovito radi i fekalije se ispuštaju direktno u more, uz onu glavnu spoznaju – naš Jadran je tek jedan veći zaljev.

Pa podatak kako samo splitska luka ima godišnje 3300 ticanja mini-kruzera koji u tjedan dana sakupe po 10 kubika otpada, a da evidencije o regularnom pražnjenju te količine fekalija – nema - dovoljno nas upozoravaju kako ovu problematiku što prije treba riješiti.

A uzroke te rješenja kod drugih pomorskih zemalja - imamo...

Treća tema je inicijativa CROSCA koja je u suradnji sa Hrvatskim crvenim križem, a što je predstavila Silvana Radovanović, voditeljica Spasilačke službe CK, uz Ivora Županića, pripadnika CK, ali i kapetana na jahtama, a radi se o tome kako skipere vide kao čuvare Jadrana.

image

Panel je bio izvrsno posjećen
 

Jure Mišković/Cropix

Ideja je razviti pilot projekt u kojem bi skiperi, uz pomorsku dozvolu, završili i tečaj za spašavanje na otvorenim vodama, čime bi zakonski mogli postati članovi volonterskih timova za intervencije na moru - slično kao HGSS u planinama.

Cilj je poboljšati status skipera u očima institucija i promovirati skipera kao korisnog i odgovornog člana zajednice, jer smo nažalost svi svjesni kako ni brodice hitne medicinske pomoći nemaju dovoljno posada, a poglavito na našim udaljenim otocima. Ujedno je plan imati i Registar skipera s položenim spasilačkim tečajem.

Nelogičnost u našem zakonu što se obrazovanja pomoraca tiče naglasila je Katarina Barić, predstavnica Pomorskog učilišta Adria Libar. Naime, i ona ali i CROSCA, upozoravaju na ozbiljan problem jer hrvatski brevet ne vrijedi za ukrcaj na strane jahte u komercijalnoj djelatnosti.

Mnogi skiperi moraju ići u inozemstvo, primjer put Malte, kako bi završili cijeli ciklus školovanja i osposobljavanja, jer to trenutno nije moguće u Hrvatskoj. Naše svjedodžbe nisu konkurentne na međunarodnom tržištu rada u kategorijama plovila u komercijalnom yachtingu, uz jednu preporuku obrazovnim institucijama – neophodno je razgraničenje yachtinga i trgovačke mornarice u obrazovanju i licenciranju, kao i razgraničenje profesionalnih breveta od onih za razonodu i slobodno vrijeme!

image

Vicko Ozretić, Udruga hrvatskih skipera i članova posada CROSCA
 

Jure Mišković/Cropix

I nisu panelisti, ljudi od mora i broda zaboravili ono najvažnije u edukaciji pomoraca – praksa!

To je najvažnija karika ako želimo i dalje imati odlične pomorce, kapetane, skipere,...

Uz jednu bizarnu situaciju - Prijedlog sustava licenciranja radne skupine, upućene resornom ministarstvu ima već punih četiri godine i dalje grije ladicu nekog od službenika, bez ikakvog pomaka prema rješenju ovog gorućeg problema.

Dok je neophodno i usklađivanje licenciranja u Hrvatskoj s konvencijom STCW.

Zadnja tema je izazvala i najviše ogorčenosti okupljene publike, a radi se o uvjetima rada posade, od skipera i hostesa. Posada se snalazi i mora boraviti u prednjim kabinama katamarana, koje su često preniske, bez ventilacije i ispod svakog standarda za ljudski boravak. Od spužvi dugih 170 cm koje glume krevete, bez WC-a, bez mnogo toga što bi značilo normalan boravak na brodu posade. Udruga CROSCA pripremila je prijedlog pravilnika, a cilj im je da i charter tvrtke prihvate minimalni standard i time omoguće dostojnije radne uvjete.

image

Sigurnost i uvjeti boravka na brodu su glavne teme
 

Jure Mišković/Cropix

Panel je potaknuo mnoga važna pitanja za budućnost nautičkog turizma koja može biti održiva, samo ako postoji dijalog između struke i institucija.

Stoga su upravo na Biograd Boat Show koji svake godine okuplja vrhunske profesionalce iz industrije, članovi CROSCA organizacijom panela uspjeli pokrenuli konkretnu i operativnu raspravu.

24. listopad 2025 12:19