Hrvatsko zakonodavstvo izrazito je manjkavo u odnosu na propise koji bi štitili okoliš, norme koje postoje slabo se primjenjuju u praksi, a kada se i primijene, sudovi su izrazito blagi prema svim oblicima devastacije prirode.
Jedan od primjera je kazneno djelo pustošenja šuma koje "oduvijek" postoji u Kaznenom zakonu, a tek je nedavno u Puli donesena prva presuda u Istri za to kazneno djelo. Kako je pisao Jutarnji, riječ je o slučaju sječe šume na području park-šume Rt Sveti Križ kraj Rovinja, zaštićenom dijelu značajnog krajobraza rovinjskih otoka i mora, unutar zaštićenog obalnog pojasa gdje su vlasnici namjeravali napraviti adrenalinski park.
Premda je riječ o park-šumi smještenoj unutar zaštićenog obalnog pojasa, unatoč tome što su se vlasnici ponašali bezobzirno i oglušili na naloge inspekcije i grada te nastavili sjeći, nasipavati i nivelirati teren, sud ih je kaznio simbolično. Mogao je izreći maksimalnu kaznu zatvora do tri godine, a presudio je na zatvor od šest mjeseci, i to uvjetno.
Prema podacima navedenim u izvješću o radu Državnog odvjetništva za prošlu godinu, pustošenje šuma sudjeluje s tek 3,7 posto u ukupnom broju prijava za djela protiv okoliša. Mnogo je više prijava za ubijanje i mučenje životinja, a prednjači bespravna gradnja. Pritom treba imati na umu da bespravna gradnja s kojom se Hrvatska bori već desetljećima zapravo nije kazneno djelo, osim u strogim iznimkama kada se gradi u parkovima prirode, na pomorskom dobru, području koje predstavlja zaštićenu kulturnu ili kakvu drugu baštinu.
Uz nedostatnu legislativu zapanjuje sudska praksa koja uopće ne prepoznaje veliku društvenu opasnost u kaznenim djelima protiv okoliša, o čemu govori podatak da su od 90 počinitelja ovih kaznenih djela koje su lani osudili tek jednog od njih kaznili bezuvjetnim zatvorom, ali i to je kazna u trajanju kraćem od dvije godine. Ta se kazna odnosila na djelo ubijanja ili mučenja životinja, piše Jutarnji list.
Sve bi se to trebalo bitno promijeniti implementacijom Direktive 2024/1203 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti okoliša putem kaznenog prava koja je usvojena prošle godine.
- Trenutačno smo u fazi transponiranja Direktive koja se odnosi na zaštitu okoliša i prirode putem kaznenog prava. Uskoro ćemo osnovati radnu skupinu koja će morati biti jako široka jer su kaznena djela koja su navedena u toj direktivi na razini Europske unije blanketna. To znači da su ona u principu općenita, sadržajno vezana za različite resore - kazao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan i dodao kako će u radnoj skupini za implementaciju europskih normi, kojima ćemo morati štititi okoliš, uključiti Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, odnosno sve na čija se područja sadržajno odnose opisi kaznenih djela iz Direktive.
- Dakle, u fazi smo formiranja radne skupine i transponiranja Direktive u predviđenom roku u nacionalno zakonodavstvo, pri čemu treba imati na umu da je već sada po postojećem Kaznenom zakonu moguće štititi okoliš - rekao je ministar Habijan i dodao da je bespravna gradnja kod nas prepoznata kao atak na okoliš koji treba kaznenopravnu zaštitu, a radna skupina, kada se formira, razmotrit će hoće li se širiti raspon bespravne gradnje koja će predstavljati kazneno djelo te pooštravati sankcije.
Bačićev zakon
Hina najavljuje da će se iz resora prostornog uređenja i graditeljstva, koji vodi potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić, sljedeći tjedan na usvajanju u Vladi naći konačni nacrti prijedloga triju zakona. Riječ je o Zakonu o prostornom uređenju, o gradnji te o energetskoj učinkovitosti čiji je cilj, kako je najavljeno, omogućiti daljnji rast, ali i spriječiti devastaciju prostora.
Europska Direktiva koju treba implementirati trebala bi, međutim, predstavljati veliki iskorak. Već se u uvodnom dijelu ističe da kaznena djela protiv okoliša sve više prelaze granice država u kojima su počinjena i zato treba osigurati prekograničnu suradnju. Od država članica traži se pooštravanje sankcija, da preciziraju definicije različitih vrsta kaznenih djela te usklade vrste i visine sankcija, navodi Jutarnji.
U Direktivi se posebno obrađuje pitanje gospodarenja otpadom, ali i svi negativni procesi koji ubrzavaju klimatske promjene. Proširuje se i paleta sankcija u kojima bi bitna bila mogućnost zabrane obavljanja djelatnosti tvrtkama koje su počinile djela na štetu okoliša. U rasponu sankcija predviđeno je i da se osuđeniku za djela protiv okoliša privremeno zabrani kandidiranje za javne dužnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....