Sve je već procvjetalo, strah je od minusa! Evo što na novi hladni val kaže poznati agronom prof. Milan Poljak

Prema prognozama, nakon dužeg razdoblja iznadprosječno toplog vremena, stiže osjetno zahlađenje, a s njim i jutarnji minusi u unutrašnjost Dalmacije, u kojoj vegetacija već „debelo“ buja pa su sve oči uprte u termometar. Jesu li strahovi od minusa opravdani, kako zaštiti voćke i usjeve? Čitatelje portala „Slobodne“ savjetuje prof.dr.sc. Milan Poljak, redoviti profesor u trajnom zvanju na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Profesore Poljak, u prvoj polovici idućeg tjedna za unutrašnjost Dalmacije u jutarnjim satima najavljuju se temperature zraka ispod ništice, na tom području procvjetale su trešnje, šljive, marelice... Kakve štete minusi nanose voćkama i poljoprivrednim kulturama, je li zabrinutost opravdana?

-Svakako da je opravdana, postoji velika opasnost da dođe da propadanja cvjetova, kako onih već oplođenih, tako i onih koji su trenutačno otvoreni. Štete se ogledavaju u bespovratnom gubitku reproduktivnih organa uslijed smrzavanja, također, mladi izboji (ljetorasti) mogu također izmrznuti, a isti će simptome smrzavanja pokazati tek kad uslijede pozitivne temperature zraka, a biljka će oštećene organe odbaciti, kako cvjetove tako i izmrzle dijelove grana.

ZAMETNUTI PLODOVI

Uslijed štetnog djelovanja minusa, voćke uslijed abortacije i odbacivanja izmrzlih cvjetova (ili cvjetnih pupova), voćke ne samo da mogu izgubiti uvelike ovoljetni rod. „Deblji“ minus može naštetiti i već zametnutim plodovima, dok će netom otvoreni cvjetovi biti oštećeni u potpunosti, kao i u ranijim fenofazama razvoja cvjetova. Drugim riječima, rod može izostati u cijelosti, a posljedice se mogu dugo osjećati. Isto tako, sve presadnice i novoiznikle biljke (npr. krumpir) mraz može oštetiti, ali one imaju relativnu mogućnost regeneracije, odnosno, biljka može nadomjestiti oštećene dijelove.

Nakon dužeg razdoblja iznadprosječnih temperatura zraka, uslijedit će nekoliko dana s jutarnjim minusima, imate li savjete za čitatelje portala „Slobodne“ kako zaštiti voćke i usjeve od minusa?

- Pozitivne temperature zraka pokreću metabolizam i kolanje sokova u biljkama i samim time slijedi proces vegetativnog i generativnog rasta (cvatnja). Povrtnice možemo zaštiti određenim prekrivkama npr. agrotekstil (i slični materijali) ili malčni materijali. Plastenike treba zatvoriti, a u njima osigurati strujanje zraka i unošenje toplog zraka. Kod uzgoja voćnih vrsta na otvorenome, dobro poznata mjera je „anti-frost“ sustav, uz primjenu rasprskivača vode koji stvaraju ledeni omotač pri kontaktu s biljkom i na taj način štiti je od naglog pada temperature zraka i stvaranja kristala leda.

Bilo koja mjera kojom možemo uspostaviti održavanje topline u voćnjaku, posebice u onih osjetljivih voćki, kojom možemo provjetravati, odnosno „miješati“ zrak, upuhavati topli zrak ili održavati toplinu mikroprostora dimljenjem, praktične su mjere koje mogu provoditi veliki proizvođači, ali i hobisti. Vrlo vrijedne vrste prethodno bi trebalo obložiti, odnosno prekriti sa zaštitnim slojevima agrotekstila ili prirodnim materijalima, kako ne bi izmrzle.

NA KRAJU, SVE BI MOGLO (OPET) „PASTI“ PO KUPCIMA...

Svjedoci smo sve učestalijih „izleta“ hladnoće u travnju, što znanstvenici pripisuju klimatskim promjenama, hoće li (i kakve) posljedice takvi ekstremi ostaviti na poljoprivrednu proizvodnju naše domovine?

- Što je intenzitet mraza ili niskih temperatura zraka jači, na duži period vremena, to će posljedice po rod biti veće, odnosno dugoročne posljedice po sama stabla, njihov životni vijek i fiziološko stanje također mogu biti ozbiljno narušeni, potom osjetljivost na bolesti i patogene koji također mogu

uslijediti poslije takvog razdoblja. Samim time, ionako nedovoljna proizvodnja u „Lijepoj Našoj“, mogla bi biti još više izražena, što bi se u konačnici moglo odraziti i na rast cijena na tržištu voća i povrća pa bi na kraju opet sve moglo „pasti“ po kupcima.

Koje voćke i kulture su najosjetljivije na mrazu, mogu li se oporaviti (i u kojim slučajevima) od štetnog djelovanja minusa i mraza?

- Na osjetljivim kulturama i blaži minusi mogu prouzročiti drastične posljedice, pa i mogućnost potpunog gubitka roda na voćkama s netom otvorenim cvjetovima ili neposredno nakon oplodnje, što, s druge strane, ovisi i o dužini perioda trajanja minusa.

OBNOVA PUTEM GNOJIVA

Profesore Poljak, što možemo učiniti nakon što je biljka pretrpjela štetu od mraza?

- Za oporavak biljaka potrebno je kondicionirati njen nastavak vegetacijskog razdoblja kroz harmoničnu ishranu biogenim tvarima koje biljka treba za nesmetan rast, razvoj i oporavak od ovakve vrste stresa, pri tom se mogu koristiti folijarni tretmani, također, potrebno je potencirati razvoj korijenja kroz primjenu u tlo dušičnih, kalijevih i fosfornih gnojiva. Također, od koristi mogu biti i različiti pripravci na bazi mikronutrijenata i aminokiselina.

Kako se (agronomska) struka prilagođava klimatskim promjenama?

- Postoje strateški ciljevi u borbi protiv klimatskih promjena (nagli pad temperature zraka, rani i kasni mrazevi) unutar kojih bi se trebale stvarati tolerantne biljne vrste, što je dugoročan i financijski zahtjevan proces. Trebali bi ići u smjeru uvođenja „anti-frost“ sustava svugdje gdje se radi o ekonomski isplativo komercijalnoj proizvodnji dok struka radi na tome da uvede nove tehnologije i metode unutar kojih će sprječavati klimatske promjene zadržavajući temperature na razini ispod porasta od dva stupnja Celzija, čime bi se meteorološki ekstremi ublažavali i rjeđe pojavljivali, ali, nažalost, svjedoci smo suprotnome.

Nove metode zaštite uvijek su samo pitanje kako postojeće metode staviti u bolju funkciju ili prilagoditi specifičnim potrebama, jedino rješenje je održavanje temperature iznad nule, odnosno sprječavanje njenog naglog pada. Posebno su opasne temperature ispod minus 5 stupnjeva Celzija, kod takvih temperatura zraka štete su fatalne i kod minimalne izloženosti.