Uskrsni ponedjeljak nije samo još jedan neradni dan! Znate li što zapravo simbolizira i zašto ga se uopće slavi?

Iako ga mnogi doživljavaju tek kao produženi vikend ili priliku za još jedan obiteljski ručak, Uskrsni ponedjeljak nosi duboku duhovnu i povijesnu težinu. U mnogim je državama, uključujući Hrvatsku, službeni blagdan i neradni dan, no u crkvenom kalendaru on ima značenje koje nadilazi praktičnost odmora – to je dan nastavka proslave najvažnijeg kršćanskog blagdana.

Početak Bijelog tjedna

Uskrs nije samo jedan dan – to je početak uskrsnog vremena koje traje čak 50 dana, sve do blagdana Duhova. Prvi tjedan tog razdoblja zove se Bijeli tjedan, a ime potječe iz ranokršćanske prakse kada su novokrštenici nosili bijele haljine kao simbol čistoće i novog života u Kristu. U tom duhu, Uskrsni ponedjeljak označava nastavak radosti i nade koja proizlazi iz Kristova uskrsnuća.

Simbol obnove i prisutnosti

U priči o Isusovom susretu s učenicima na putu za Emaus (Evanđelje po Luki 24,13–35), kaže se da su učenici hodali s uskrsnulim Isusom, ali ga nisu prepoznali – njihov “pogled je bio zastrt”. Tek kad su sjeli s njim za stol i vidjeli ga kako lomi kruh, tada su im se “otvorile oči” i shvatili su tko je. Ova priča snažna je metafora za osobne duhovne obnove, prepoznavanje božanske prisutnosti u svakodnevici i snagu vjere.

Osim u Hrvatskoj, Uskrsni ponedjeljak službeni je blagdan i u brojnim drugim državama, među kojima su Njemačka, Austrija, Poljska, Slovačka, Novi Zeland, Kanada i dijelovi Afrike. U Poljskoj i Slovačkoj, primjerice, postoji običaj da dječaci na taj dan prskaju djevojke vodom kao simbol plodnosti i obnove.

Ne samo vjerski

U užurbanosti svakodnevice, Uskrsni ponedjeljak nudi priliku za pauzu – kako fizičku, tako i duhovnu. Za mnoge je to trenutak kada se obitelj ponovno okuplja, kada se ne planira ništa osim zajedništva i tišine. To je dan kada se vjera živi u praksi, ne samo u crkvi nego i za obiteljskim stolom, u šetnji, u razgovoru, u zahvalnosti.