Najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj gradi se u Dalmaciji

Ovih je dana živo na HEP-ovim gradilištima u Dalmaciji, gdje se realiziraju njegova dva najveća projekta sunčanih elektrana – Korlat i Dugopolje. Od ovoga ljeta Dugopolje neće biti poznato samo po spoju Splita na autocestu ili po svojoj poduzetničkoj zoni, već i po jednoj od najvećih sunčanih elektrana u Hrvatskoj.

SE Dugopolje je izgrađena, postavljena su sva 24.624 fotonaponska modula, ugrađena je sva ostala oprema te je krajem svibnja elektrana priključena na mrežu i počela s probnim radom. S instaliranom snagom od 13,54 megavata i priključnom od 10 megavata, SE Dugopolje će po ulasku u redovni pogon biti najveća HEP-ova sunčana elektrana. Očekivana godišnja proizvodnja od 17,2 milijuna kilovatsati bit će dovoljna za opskrbu oko 6000 kućanstava. Projekt je vrijedan 11 milijuna eura.

Značaj SE Korlat

Još puno veću sunčanu elektranu, najveću u Hrvatskoj, HEP gradi u blizini naselja Korlat kod Benkovca, gdje je u tijeku postavljanje nosača konstrukcije za ugradnju 160 tisuća fotonaponskih modula (panela). SE Korlat imat će 99 megavata instalirane i 75 megavata priključne snage te će s postojećom vjetroelektranom Korlat činiti obnovljivi hibridni energetski park.

Očekivana godišnja proizvodnja SE Korlat je 165 milijuna kilovatsati, što znači da će ukupna proizvodnja iz Energetskog parka Korlat zadovoljiti potrebe za električnom energijom čak 100 tisuća kućanstava. Elektrana će početi s radom 2026. godine, a ukupna vrijednost investicije je oko 70 milijuna. U idućoj fazi, na istoj će se lokaciji instalirati baterijski sustav za pohranu energije i nova sunčana elektrana, instalirane snage od 40 megavata.

VE Korlat s vizualizacijom buduće SE Korlat

Investiranja na otocima

HEP u izgradnji sunčanih elektrana nije zaboravio ni jadranske otoke. U tijeku je izgradnja sunčane elektrane na otoku Unijama, snage 1 megavata i nakon Visa druge sunčane elektrane na otocima. Riječ je o elektrani koja će u značajnoj mjeri pokriti potrebe otoka za električnom energijom, a uz koju se razmatra izgradnja baterijskog spremnika te ugradnja opreme koja će omogućiti tzv. otočni rad, neovisno o priključku na elektrodistribucijski sustav.

Nakon Visa i Unija, sunčane elektrane će dobiti i Hvar, gdje se priprema izgradnja SE Bogomolje snage 8 megavata, kao i otok Cres, na kojom će se u blizini naselja Orlec uskoro reaktivirati gradilište sunčane elektrane Cres. Priključna snaga elektrane bit će 6,5 megavata. Na istom otoku, točnije na lokaciji Ustrine kod Osora, HEP priprema izgradnju još jedne sunčane elektrane. Osim elektrana na otocima, HEP u visokom stupnju pripreme ima još šest projekata sunčanih elektrana, među kojima se veličinom izdvaja SE Sukošan, priključne snage 45 megavata.

Sve navedeno HEP realizira s ciljem da do 2050. dekarbonizira svoj ukupni poslovni portfelj. Za to ima dobro polazište, jer, uključi li se i energija iz Nuklearne elektrane Krško, već danas oko 70 posto HEP-ove proizvodnje električne energije dolazi iz izvora koji ne emitiraju CO2.