‘Ribnjačarstvo Končanica‘ uz rijeku Ilovu uvodi recirkulacijski sustav uzgoja ribe

Za uzgoj ribe važno je biti sjedinjen s prirodom, razumjeti klimatske promjene i prilagoditi im se. Ulaganje u inovativna rješenja, uz primjenu novih tehnologija obnovljivih izvora energije, može pomoći i očuvanju ribnjaka i zaštiti prirode.

Više od stotinu godina duga je tradicija uzgoja ribe u "Ribnjačarstvu Končanica", najstarijem u Republici Hrvatskoj. Ribnjake je 1900. godine počelo graditi mađarsko dioničko društvo za ribogojstvo "Magyar Togazdasagok", po projektu inženjera Josipa Ivančića. Prostiru se uz gornji tok rijeke Ilove na ukupno 1362 hektara, od kojih je 1230 hektara vodenih površina. Ondje se 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća proizvodilo čak 1800 tona ribe. Danas je to znatno manje, oko 600 tona godišnje.

Uzgoj ribe otežavaju nepredvidive razine vodotoka i količine dostupne vode. Hidrološki i klimatološki uvjeti o kojima ribnjačarstvo direktno ovisi znatno su se promijenili u odnosu na prošlo stoljeće. Klimatske promjene pokazuju konkretne posljedice, pa su tako sve češće suše i poplave, vrlo promjenjiv i nepredvidiv raspored oborina, rani mrazovi, a dodatni su izazov oscilacije temperature vode i njezino isparavanje.

Na slivnom području rijeke Ilove, koja je glavni izvor napajanja ribnjaka vodom, sve je češći vrlo nizak vodostaj, što znači i sve neizvjesniju opskrbu vodom. Zbog toga dio ribnjaka, umjesto za uzgoj ribe, služi za akumulaciju vode. Ipak, ni to više nije dovoljno za osiguravanje potrebnih uvjeta, pa su u "Ribnjačarstvu Končanica" krenuli u potragu za boljim rješenjem.

Za tu je potrebu agronom dr. sc. Mislav Kontek, voditelj razvoja tehnologija u "EnergoViziji", proveo opsežnu analizu podataka:

– U posljednjih 40 godina vidljiv je kontinuirani trend pada srednjeg protoka vode, što ima izravne posljedice na raspoložive količine vode za ribnjačarsku proizvodnju, kao i sve izraženija oscilacija u protoku vode, s naglim skokovima i padovima, što ukazuje na povećanu hidrološku nestabilnost. Raspodjela oborina postala je nepredvidiva, a oscilacije u godišnjim količinama oborina postale su izraženije nakon 2000. godine.

Analiza ukazuje i na značajan rast minimalnih temperatura, izraženije oscilacije maksimalnih temperatura te opći porast prosječnih godišnjih temperatura. Nakon 2000. godine oscilacije su sve veće i rekordne maksimalne temperature sve su češće.

– Posebno zabrinjava činjenica da minimalne temperature rastu znatno brže od maksimalnih, što može značiti smanjenje noćnog hlađenja, povećano zadržavanje topline u atmosferi te veći stres na vodne resurse. Dugoročno, to može dovesti do promjena u evaporaciji, režimu oborina i ukupnoj hidrološkoj bilanci. Time se dodatno naglašavaju izazovi klimatskih promjena i prilagodba sustava upravljanja vodnim resursima – naglasio je dr. Kontek.

Sve ovo uzrokuje smanjivanje raspoložive količine vode, povećanje hidrološke nestabilnosti i sve češće nepovoljne ekološke i hidrodinamičke uvjete. Stoga je prilagodba nužna, ne samo za očuvanje proizvodnje ribe, nego i za očuvanje prirode u kojoj se ribnjaci nalaze. S tim ciljem dr. Kontek s timom stručnjaka razvija za "Ribnjačarstvo Končanica" poboljšanja uz primjenu obnovljivih izvora energije. Riječ je o prvom projektu plutajućih solarnih panela na ribnjacima u Hrvatskoj. On uključuje brojne tehnološke inovacije koje će pomoći očuvanju ribnjačarstva i dovesti do njegova poboljšanja.

Dr. Mislav Kontek objašnjava na koji način:

– Da bismo prirodne resurse koristili što racionalnije, planiramo uvođenje recirkulacijskog sustava uzgoja ribe, koji omogućuje ponovno korištenje već iskorištene vode. Električnu energiju potrebnu za rad pumpi unutar tog sustava proizvodit će plutajuća solarna elektrana, koja će napajati i elektrolizator vode za proizvodnju kisika namijenjenog obogaćivanju vode. Pouzdana opskrba električnom energijom ključna je jer prekid napajanja na samo pola sata u pojedinim fazama uzgoja može dovesti do gubitka cjelokupnog proizvodnog ciklusa godišnje proizvodnje ribe.

Plutajući fotonaponski paneli ovdje nisu samo rješenje za sigurnu energetsku opskrbu, nego i za postojeće izazove klimatskih promjena. Njihovo će postavljanje znatno smanjiti isparavanje vode iz ribnjaka, a pojedine studije pokazuju da je to smanjenje gubitka vode moguće i do 80 posto, ovisno o stupnju pokrivenosti površine. Utjecat će i na smanjenje temperaturnih amplituda vode tako što će danju sprječavati njezino prekomjerno zagrijavanje, a noću zadržavati toplinu. Djelomičnim zasjenjenjem smanjit će izloženost površine vode Sunčevoj svjetlosti i time ograničiti njezino prekomjerno cvjetanje te osigurati povoljne biološko-kemijske uvjete za dobro zdravstveno stanje riba.

Ovakvo djelovanje plutajućih fotonaponskih panela potvrđuje nedavno završeno istraživanje Fraunhofer instituta za solarne energetske sustave i Sveučilišta u Freiburgu. Tri godine istraživali su učinke tri plutajuća fotonaponska sustava na jezerima u Nizozemskoj, Švicarskoj i Njemačkoj. Mjerenja su pokazala da je manje Sunčevo zračenje ispod plutajućeg fotonaponskog sustava ljeti dovelo do nižih temperatura vode, a zimi je smanjen gubitak topline iz jezera.

Na potkonstrukcije dviju plutajućih solarnih elektrana smjestile su se kolonije slatkovodnih školjkaša, koji filtriraju vodu i vezuju fosfor. Istraživački tim dokumentirao je 25 vrsta ptica na vodi na jezeru i oko njega u Nizozemskoj. Jedanaest ih je bilo smješteno na plutajućem fotonaponskom sustavu, uključujući i rijetke ptice. Objekt su koristile kao odmorište, kao polazište za lov ili za izgradnju gnijezda. Na temelju prikupljenih podataka mjerenja, za sva tri proučavana jezera stvoren je model koji može detaljno simulirati učinke plutajućeg fotonaponskog sustava. Ovaj model pruža vrijednu osnovu za planiranje budućih takvih sustava i za procjene utjecaja na okoliš.

"Ribnjačarstvo Končanica" je u području ekološke mreže Natura 2000, koja podržava načelo održivog razvoja i kao takva može pružiti nove mogućnosti ruralnim područjima. Stoga se pri planiranju tehnoloških poboljšanja velika pozornost posvećuje prilagodbi suživota s prirodom. Cilj je tima stručnjaka koji razvija projekt naći održivo rješenje koje će vrstama koje obitavaju na lokalitetu ribnjaka osigurati dovoljno ribe za prehranu, a uz to omogućiti sigurnu i stabilnu ribnjačarsku proizvodnju. Upravo zbog toga je kontrolirana proizvodnja u recirkulirajućem sustavu, uključujući prateću tehnologiju, planirana na manjoj površini cjelokupnog ribnjaka, dok će veći dio ribnjaka i dalje služiti za tradicionalnu akvakulturu prilagođenu prirodnom staništu.

Očuvanje ribnjaka uvođenjem novih tehnologija za njih ne znači samo sigurniji i stabilniji uzgoj ribe, ono je jednako važno i za zaštitu prirode. Jer gubitak ribnjačarstva značio bi i gubitak hrane za ptice koje obitavaju na ribnjacima, neodržavanje vodenih površina s vremenom bi vodilo njihovu zarastanju i nestajanju, a posljedično bi nestale i brojne vrste s lokaliteta. Sve bi to dugoročno narušilo ekosustav "Končanice". Važno je biti sjedinjen s prirodom, razumjeti klimatske promjene i prilagoditi im se – poručuju iz "Končanice" dok razvijaju projekt koji će im u tome pomoći.