U 5665 m2 skladišnog prostora, u Luci Split godišnje se prekrca više od milijun tona tereta, i ne namjerava se stati samo na tome.
Nakon Drugog svjetskog rata, 1945. godine, osnovana je “Agencija za lučko-transportni rad” koja je preuzela upravljanje lučkim djelatnostima u Splitskoj luci. Cilj je bio organizirati i optimizirati rad lučkih terminala i transporta u postratnom razdoblju.
Temelj današnje tvrtke, koja djeluje pod nazivom “Luka Split” d.d., postavljen je kroz formiranje “javnih i slobodnih carinskih skladišta”, koja su omogućila učinkovitije upravljanje robom.
Kroz povijest, tvrtka je prolazila kroz različite nazive i organizacijske promjene, uključujući: “Luka i skladišta” Split, “Luka-Split”, OOUR “Lučki prekrcaj i skladišta”, “Luka” Split p.o., i druge, ali je osnovna djelatnost ostala usmjerena na lučke usluge.
Dioničko društvo pod nazivom “Luka” d.d., tvrtka je postala 21. svibnja 2002. godine, a od kraja 2024. godine, nosi naziv “Luka Split” d.d., što potvrđuje kontinuitet u poslovanju i optimizaciju poslovanja pod jedinstvenim imenom.
Luka Split, jedna od ključnih teretnih luka na hrvatskoj obali, ove godine obilježava 80 godina djelovanja. No, ono što posebno privlači pozornost poslovne i logističke zajednice jest snažan razvojni zamah koji luka doživljava u posljednjih pet godina pod novom upravom.
Unatoč brojnim globalnim izazovima, uključujući pandemiju COVID-19, Luka Split ne samo da je održala stabilnost, već je zabilježila kontinuirani rast – operativno, infrastrukturno i tržišno.
– Većina naših ulaganja rezultat je dugoročnih priprema. Poklopilo se da su se ključni projekti realizirali upravo u pandemijskom razdoblju, ali to nije bila slučajnost, već posljedica jasne strategije – objašnjava Matej Kutle, voditelj komercijalnog odjela Luke Split.
Jedan od najvećih iskoraka luke posljednjih godina je ambiciozan projekt digitalne transformacije.
– Cilj nam je u potpunosti digitalizirati sve procese u iduće tri godine – od dolaska brodova i manipulacije teretom, do interne logistike, nadzora i administracije. To znači manju mogućnost pogrešaka, brže operacije i bolju uslugu za klijente. U konačnici, to je i temelj održivosti i dugoročnog rasta – naglašava Kutle.
Uz digitalizaciju, povećane su i ukrcajne i iskrcajne norme, optimiziran je protok robe, a luka je postala privlačnija za brodove većih dimenzija – zahvaljujući produbljenju gaza i modernizaciji infrastrukture.
Luka Split danas obrađuje impresivan raspon tereta: rasute i glomazne terete, dijelove za vjetroelektrane, kalcit koji se koristi u industriji papira, šećer, sol, trosku, drvo, petrol koks i mnoge druge vrste robe. Radilo se i s kontejnerima, a planira se njihovo ponovno uvođenje – uz poseban naglasak na dobivanje certifikata za BIP (Border Inspection Post), što bi omogućilo rad s teretima životinjskog podrijetla.
– Vjerujemo da Luka Split ima potencijal postati jedna od najkonkurentnijih manjih luka na Jadranu. Cilj nam je doseći dva milijuna tona godišnjeg prometa u sljedećih 5-10 godina – kaže Kutle.
Tereti koji dolaze u Split dolaze iz cijelog svijeta – od Europe, preko Amerike i Azije, sve do Afrike. Luka gravitira ne samo Hrvatskoj, već i širem zaleđu – prvenstveno Bosni i Hercegovini, a zabilježen je i značajan interes klijenata iz Srbije.
– Naš geostrateški položaj prirodno nas čini poveznicom između mora i kontinenta, a s novim ulaganjima želimo to još više iskoristiti – dodaje Kutle.
Jedan od najvažnijih čimbenika rasta Luke Split su – njezini ljudi. Danas luka zapošljava 106 radnika, pretežno iz Splita i okolice. Jedan od njih je i Ante Polić, koji u luci radi već 40 godina.
– Nisam se umorio. Odrastao sam uz rad i navikao sam na izazove. Danas radimo s modernim strojevima, sve je sigurnije i lakše, ali duh rada i odgovornosti ostaje isti – kaže Polić. Kroz četiri desetljeća rada prošao je sve operativne pozicije: od lučkog radnika i strojovođe, do dizaličara i signalista. Danas prenosi znanje na mlađe kolege.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....