Teško je zamisliti Dalmaciju, a posebno Split, bez luke. Osamdeset godina ona nije bila samo prometna točka, već puls grada; mjesto gdje su se spajali otoci i kopno, poslovi i prilike, jutarnje gužve i velike priče, ribari i teret, putnici i radnici. Luka Split othranila je generacije, oblikovala identitet grada i postala žila kucavica koja već desetljećima pokreće život regije.
Zato se njezina 80. obljetnica ne obilježava samo kao datum, već kao podsjetnik na ulogu koju je ova luka imala u razvoju Splita, Dalmacije i Hrvatske. Od skromnih početaka do današnje pozicije jednog od najvažnijih prometnih i gospodarskih središta na Jadranu, Luka Split izrasla je u ključnu točku multimodalnog povezivanja i međunarodnih trgovačkih tokova.
Upravo u povodu toga, 26. studenoga 2025. u AC Hotelu by Marriott Split održana je konferencija "Regija u pokretu: 80. obljetnica Luke Split – Nova dimenzija multimodalnosti", u organizaciji Luke Split. Konferencija je okupila predstavnike ministarstava, lokalne i regionalne samouprave, gospodarstva, logističkih i lučkih institucija te stručnjake koji oblikuju budućnost hrvatskog prometnog sustava.
Kroz pozdravne govore domaćina i ključnih dionika, te prvi panel posvećen lučkim strategijama i razvojnim potencijalima, otvorene su teme koje će definirati iduće desetljeće: od infrastrukturnih investicija, komplementarnosti hrvatskih luka i digitalizacije, do nove uloge Luke Split u regionalnim i međunarodnim prometnim kretanjima.
Renesansa na hrvatskoj obali
– Veseli me, te je čast i zadovoljstvo biti s vama na proslavi 80 godina Luke Split. Svi znamo da su luke izvorište života svakog grada, pa sigurno tako i Splita. Vlada RH i Ministarstvo mora posebno pažnju posvećuju upravo razvoju hrvatskih luka. Kako ministar Butković govori, riječ je o renesansi na hrvatskoj obali. Jako puno sredstava ulaže se upravo u infrastrukturu i mislim da svi možete vidjeti i svjedočiti svaki dan kako se lice luka, ne samo Splita i putničkog dijela, nego i teretnog dijela, mijenja te postaje jedan centar izvrsnosti. Vjerujem da će i sljedećih 80 godina Luke Split biti ovako uspješno i puno razvoja – istaknula je Nina Perko, ravnateljica Uprave za pomorstvo Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Kako bi dodatno približio smjer razvoja i ambicije Luke Split u nadolazećim godinama, direktor Filip Rogošić iznio je planove koji će oblikovati njezinu buduću poziciju na tržištu.
– Mi rastemo zadnjih pet godina, što u prihodima, što u prekooceanskim teretima. U planu je već sljedeće godine imati 20-25 posto rasta. Mi smo se profilirali kao jedna manja, srednja luka, koja je puno kompatibilnija nego ostale luke. Puno je jednostavnije s nama raditi, tako da tražimo neko mjesto za nas u tom dijelu teretnog prostora i ulaska u EU. Mislim da smo dobro radili zadnje tri godine kako bismo došli u situaciju da se pokažemo kao dobar partner našim klijentima – rekao je, a zatim se osvrnuo i na smjer u kojem Luka postupno mijenja strukturu tereta te na nove mogućnosti koje se tim iskorakom otvaraju.
– Mi već sada pokušavamo mijenjati vrstu tereta s kojim radimo u luci. Sad smo već počeli s određenim kontejnerima prema Rijeci, a nastavljamo i dolaskom generalnog tereta – dodao je.
Prometna povezanost regije
Osim retrospektive dosadašnjih uspjeha, Županija već gleda prema budućnosti i strateškim pomacima koji će oblikovati lučki sustav i prometnu povezanost regije. Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije, naglasio je sinergiju svih lučkih aktivnosti na području županije te istaknuo doprinos Vlade RH.
– Luci Split čestitam prvih 80 godina. U posljednih je 10 godina, što se tiče luka, napravljena renesansa na području Splitsko-dalmatinske županije. Niz luka je dovedeno u svrhu – istaknuo je župan, a zatim predstavio i konkretne planove razvoja brodskih linija, uključujući uvođenje brzobrodske linije Trogir – Kaštela – Split – Omiš te na proljeće i linije Omiš – Postira.
– Naime, zapadni dio Brača ima fantastičnu brodsku komunikaciju, ali istočni dio nam je na neki način ostao "u džepu". Radimo na tome da to povežemo s plovnim redom naše brze linije Trogir – Omiš – objasnio je župan, ističući važnost ravnomjerne povezanosti otoka i kontinenta.
Posebno je naglasio potrebu ubrzanja razvoja cestovne infrastrukture u aglomeraciji Split. Luke su već ključne prometne točke, a sljedeći korak je, kako je kazao Boban, uspostava kvalitetnog željezničkog prijevoza. Prije svega metro-prijevoza od aerodroma preko Kaštela, Solina i Splita, ali i brzog željezničkog povezivanja prema unutrašnjosti, što bi znatno poboljšalo povezanost regije.
Zelena tranzicija
Zelena tranzicija i digitalizacija postali su ključni smjerovi razvoja hrvatskih luka. Kako je istaknula Nina Kokorović, Luka Rijeka već je na dobrom putu.
– Solarni paneli osiguravaju nam energetsku samodostatnost, a po pitanju tehnologija već smo u kategoriji srednje pametnih luka. Cilj nam je dodatno ubrzati taj proces – kazala je.
U splitskoj luci, dodao je Rogošić, digitalizacija je započela prošle godine kroz projekte financirane EU fondovima, vrijedne oko sto tisuća eura. Postavljeni su solarni paneli na skladišta, a u iduće dvije godine planira se daljnje smanjenje korištenja štetnih plinova i ubrzavanje tranzicije prema zelenim rješenjima.
Projekt luke Stinice
U fokusu budućeg razvoja lučke infrastrukture je i projekt nove luke Stinice, vrijedan više od 50 milijuna eura. Vice Mihanović iz Lučke uprave Split pojasnio je kako je projekt u fazi pripreme i da već imaju građevinsku dozvolu, a očekuje se da će do kraja prosinca dobiti zeleno svjetlo za prijavu na EU fondove. Nakon toga kreće prethodno savjetovanje i odabir izvođača radova.
– Što se tiče samog funkcioniranja, tu je predviđeno šest ro-ro rampi za trajekte. Naš cilj je da s ovim infrastrukturnim iskorakom rasteretimo Gradsku luku, koja je na neki način došla kraju – istaknuo je Mihanović, dodajući da je prošle godine Gradska luka već zabilježila rekordne brojke putnika i vozila, pri čemu se oko polovice prometa koncentrira u ljetnim mjesecima, dodatno opterećujući infrastrukturu.
– Cilj nam je imati alternativu. U prvom redu mislimo tu prebacivati teretni promet, ne putnički. S obzirom da imamo više od 220 tisuća kamiona godišnje, na taj način ćemo, pogotovo ljeti, rasteretiti Gradsku luku i podignuti razinu kvalitete putničkog prometa u luci – zaključio je.
Sadržaj nastao u suradnji s Lukom Split d.d.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....