Dubrovnik preskup, precijenjen, turistima ne nudi dovoljno? Od svih turističkih regija u Hrvatskoj, turisti najviše troše upravo ovdje. Iako smatraju kako su cijene ugostiteljskih usluga i trgovina jako visoke, u nijednoj jadranskoj županiji turisti nisu toliko zadovoljni koliko u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Prema rezultatima najnovijeg istraživanja o stavovima i potrošnji turista „TOMAS Hrvatska 2025./2026.”, 97,2 posto gostiju dalo je najvišu ocjenu za ukupan boravak u ovoj županiji, a čak 96,1 posto ih je iskazalo vrlo visok stupanj zadovoljstva u kategoriji „vrijednost za novac ukupnog boravka”!
Gledajući stupanj zadovoljstva, nijedna druga jadranska regija u ovim ukupnim ocjenama nema više od 90 posto.
- Prosječna dnevna potrošnja turista u županiji iznosi 235 eura po osobi, odnosno oko 45 posto više od prosjeka Jadranske Hrvatske koji iznosi 162 eura. Najveći dio izdataka odnosi se na smještaj (101 euro dnevno) te hranu i piće u restoranima i barovima (50 eura). Posebno se ističu izdaci za lokalni prijevoz (19 eura, prema šest eura u Jadranskoj Hrvatskoj), izlete (17 prema 11 eura) te kulturu i zabavu (12 prema sedam eura) – navodi Zrinka Marušić s Instituta za turizam.
Kako je Dubrovnik postao mjerilo skupoće, zanimljiva je ocjena ispitanika o cijenama. Najveći udio gostiju (43,6 posto) za cijene smještaja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a osobito za cijene ulaznica na atrakcije, smatra da su unutar standarda, dok je većina rekla kako su cijene u restoranima i barovima (52,7 posto) te u trgovinama (57,2 posto) jako visoke.
Prosječna dob turista u županiji je 40 godina. Najveći je udio milenijalaca, u dobi od 40 do 49 godina, s višim ili visokim stupnjem obrazovanja. Iz kućanstava s mjesečnim prihodima većim od 5.000 eura dolazi 44 posto turista. Većina gostiju putuje samo s partnerom (69 posto), znatno više u usporedbi s prosjekom za Jadransku Hrvatsku (43 posto). U pratnji članova obitelji dolazi 11 posto turista, dok je prosjek za našu obalu 38 posto.
Dubrovnik privlači strane turiste koji nikad ranije nisu posjetili Hrvatsku.
- Za 58 posto inozemnih turista u županiji to je prvi posjet Hrvatskoj. Dubrovačko-neretvanska županija ima najveći udio ‘novih‘ inozemnih gostiju u usporedbi sa svim drugim primorskim županijama – ističe Zrinka Marušić i dodaje: „Gosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na cijelom putovanju u Hrvatskoj ostvaruju prosječno 6,2 noćenja, od čega 4,5 noćenja u mjestu u kojem su anketirani. Prosjek za Jadransku Hrvatsku iznosi 6,6 noćenja u mjestu anketiranja”.
Najčešće su do odabira destinacije došli preporukom rodbine ili prijatelja te zahvaljujući sadržajima na društvenim mrežama. Kolika je moć instagramičnog Dubrovnika pokazuje i podatak da u nijednoj jadranskoj županiji u Hrvatskoj društvene mreže nisu približno toliko doprinijele promociji turizma koliko na jugu Hrvatske. Polovica gostiju je navela da su Instagram, TikTok, Facebook i druge platforme bile među presudnim čimbenicima prilikom planiranja putovanja.
Tijekom samog boravka u Dubrovniku ili nekom drugom turističkom odredištu u županiji, najviše su se informirali opet preko društvenih mreža, u velikom broju i preko mobilnih aplikacija, QR kodova i AR tehnologije turističkih atrakcija. Daleko više su tražili preporuke lokalnog stanovništva (39,6 posto) i domaćina u smještajnom objektu (37,7 posto), nego što su posezali za umjetnom inteligencijom (20 posto).
Većina smještaj rezervira jedan do tri mjeseca prije dolaska na odredište (69 posto), posredstvom turističke ili putničke agencije te turoperatora mrežnim rezervacijama, uključujući platforme za posredovanje između pružatelja smještaja i gostiju (85,1 posto).
Nijedna hrvatska regija nije toliko ovisna o zračnom prijevozu kao dubrovačka.
- Zbog udaljenosti, ali i specifične strukture tržišta s kojih dolaze turisti u županiju, zrakoplov je glavno prijevozno sredstvo dolaska za 70 posto turista, dok automobilom dolazi 28 posto turista. Na razini Jadranske Hrvatske, automobil je znatno zastupljeniji u dolascima (77 posto), a zrakoplovom ih dolazi 18 posto - ističu s Instituta.
U zračnom prijevozu s čak 60 posto su zastupljeni dolasci niskotarifnim prijevoznikom.
Lista top deset aktivnosti gostiju koji su posjetili ovu županiju su: plivanje, odlazak u restorane, posjet povijesnim građevinama, razgledavanje, posjet muzejima, galerijama i izložbama, odlazak na organizirane izlete brodom, obilazak vinskih cesta, izlazak u klubove/noćni život, ostali sportovi na vodi i ronjenje. Adventski festival navelo je samo 0,7 posto ispitanika. Kako navodi Zrinka Marušić, kulturne aktivnosti zastupljenije su u odnosu na prosjek Jadranske Hrvatske, naprimjer: povijesne građevine ovdje posjećuje 48 posto turista, prema 19 posto na razini svih primorskih županija. Muzeje, galerije i izložbe ovdje posjećuje 33 posto gostiju, prema 15 posto drugdje na obali.
Gotovo svi (94 posto) biraju restorane umjerenog cjenovnog razreda, prema vlastitoj ocjeni, a najčešće se odlučuju za tradicionalne ugostiteljske objekte s lokalnom ponudom i ribljim jelima.
Gotovo stopostotno oduševljenje među turistima vlada kad su u pitanju osjećaj osobne sigurnosti, ljepota Dubrovnika i ostalih mjesta u županiji, prirode i krajolika. Iznimno su zadovoljni ugođajem, čistoćom plaža, ekološkom očuvanošću prostora, uređenošću mjesta, gostoljubivošću, smještajnim objektima, pruženim informacijama, ponudom organiziranih izleta, itd. Oko 85 posto gostiju dalo je vrlo visoku ocjenu za gastronomsku ponudu. Manje ih je, ali i dalje visokih 80 posto vrlo visoku ocjenu dalo je za lokalni javni prijevoz i taksi usluge. Dok se u sjevernoj Hrvatskoj najviše pješači (30 posto), taksi se najviše koristi upravo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (76 posto), više nego u Zagrebu (53 posto).
Ukupna ocjena zadovoljstva gostiju na jugu Hrvatske daleko je najviša među jadranskim županijama. Nijedna kategorija za koju se mjerio stupanj zadovoljstva nije svrstana u najnižu ocjenu, ali postoje elementi ponude koje treba unaprijediti. Turisti su najmanje zadovoljni prometom, a mjesta za napredak ima i kad su u pitanju prilagođenost destinacije osobama s posebnim potrebama, noćni život i zabava, događanja i manifestacije, mogućnosti za kupnju, čak i kultura i umjetnost.
- Destinaciju bi vrlo vjerojatno preporučilo 74 posto turista, u usporedbi s 58 posto na razini Jadranske Hrvatske – navodi Marušić.
Baš nitko nije osjetio potrebu požaliti se na gužve na plažama, malo kome od anketiranih zasmetala je buka, nemogućnost razdvajanja otpada, neprimjereno odloženo smeće, čak ni gužve na ulicama ili trgovima nisu odveć narušili zadovoljstvo. Ipak, nekima su zasmetali neugodni mirisi iz spremnika i kanta za smeće te nedostatnost ili neodržavanost javnih zahoda. Dubrovnik je u međuvremenu, od provođenja istraživanja, dobio novi javni zahod u povijesnoj jezgri, neki stari su obnovljeni, ali je cijena korištenja ‘krešila‘ s jednog na dva eura.
Istraživanje je proveo Institut za turizam, u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta u okviru programa aktivnosti Hrvatske turističke zajednice.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....