Novoizgrađeni trajektni pristan u Luci Ubli na Lastovu ovih je dana top-tema. Naime, kapetan Jadrolinijina trajekta "Korčula" Grgo Dujmović na društvenim je mrežama pokrenuo pitanje sigurnosti luke, piše Dubrovački vjesnik.
Između ostalog, naveo je kako je pristan izgrađen na potpuno pogrešnoj lokaciji jer je "lokacija otvorena za valove koji s otvorenog mora od pravca otočića Kopište u uvalu ulaze kroz prolaz između otočića Vlašnik i Bratin te direktno dolaze i razbijaju se na novom pristanu".
Također, ističe i da je iskrcaj putnika i vozila usporen i otežan, čak i tijekom mirnog vremena, a noću je, prema njegovim riječima, rizično pa s trajektom ne želi prenoćiti jer more neprestano valja, stoga radije bira mirnu luku u Veloj Luci. Upozorava kako je pristan opasan i kako je samo pitanje vremena kad će se dogoditi neka nesreća.
Inače, projekt rekonstrukcije luke otvorene za javni promet Ubli uključuje izgradnju novog trajektnog pristana s priveznom obalom u dužini od 110 metara i rampom za ukrcaj i iskrcaj vozila, produženje postojeće obale za trajekte od 54,48 metara, uređenje kopnenih i operativnih prometnih površina, kao i cestovni spoj luke sa županijskom cestom, koja će biti u općoj uporabi i otvorena za sve korisnike bez naplate. Nositelj je ovog infrastrukturnog projekta Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije. Ukupni prihvatljivi troškovi projekta iznose gotovo osam milijuna eura. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda 85 posto, što iznosi 6,6 milijuna eura, dok će se ostatak od 15 posto financirati iz državnog proračuna Republike Hrvatske.
Načelnica općine Lastovo Anita Jančić Lešić nije htjela komentirati navode kapetana, ali zato je svoj komentar dala Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije, odnosno njezin ravnatelj Antun Banovac.
– Lučka uprava, kao investitor, luku može graditi samo tamo gdje je prostornim planom predviđena njezina izgradnja i gdje je određeno lučko područje. Prostorni plan Općine Lastovo predvidio je luku u Ublima na mjestu postojeće luke. Za sve koji misle da bi luka trebala biti na nekom drugom mjestu, pravo je mjesto za iznošenje takve ideje javna rasprava prilikom donošenja prostornog plana.
Napravljeno je više varijanti rješenja dogradnje luke Ubli, te je nakon analize tehničke izvedivosti i procjene vrijednosti zahvata prihvaćeno rješenje prema kojem je izrađen projekt. S obzirom na relativno velike dubine, odabrana je varijanta rješenja po kojem se obalni zid novog trajektnog pristana pruža približno paralelno obalnoj liniji i prema tom je projektu izgrađena Iuka.
Temelji novog obalnog zida na rubu trajektne rampe sada su temeljeni na koti -7 metara. Jedna od varijanti predviđala je da se obalni zid novog trajektnog pristana pruža u istom smjeru u kojem se pruža postojeći obalni zid, dubina na većem dijelu trase veća je od deset metara, a sama obala završavala bi na mjestu gdje je dubina 23 metra. Odabir takve varijante višestruko bi povećao cijenu izgradnje luke, pa smo procijenili da odabir takve varijante ne bi bio ekonomski opravdan – navodi Banovac te dodaje:
– Prostorni plan propisao je obvezu izrade Idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja lučkog područja Ubli. Tu smo obvezu ispunili i na predmetno idejno rješenje dobili smo suglasnost Općinskog vijeća. Za potrebe izrade rješenja obavljeno je fotogrametrijsko snimanje uvale Ubli, izrađena je batimetrijska snimka i geodetska podloga. Nakon toga je napravljen Elaborat zaštite okoliša, uz zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat "Rekonstrukcija luke otvorene za javni promet Ubli, Lastovo". Na temelju tog elaborata i provedenog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, ishođeno je rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš. U sklopu izrade projektne dokumentacije, uz geotehničko izvješće i elaborate zaštite na radu i zaštite od požara izrađena je i maritimna studija.
Suglasnost na maritimnu studiju dala je nadležna Lučka kapetanija. Slijedom svega prethodno navedenog, jasno je da je Lučka uprava učinila sve što je bilo potrebno kako bi dobila funkcionalnu luku. Sve poslove na izradi projektne dokumentacije povjerili smo osobama odgovarajuće struke koje imaju iskustvo na sličnim poslovima. Većina zaposlenika ove Lučke uprave je pomorske struke, pa nam je poznat program školovanja i kolegiji koji se slušaju i polažu na pomorskim fakultetima. Jasno nam je da nismo dovoljno stručni da donosimo odluke vezane za projektiranje luka – poručuje Banovac.
Potom se osvrnuo na kritike kapetana "Korčule".
– Suzdržali bismo se od komentiranja navoda kapetana Dujmovića, jedinog zapovjednika koji stalno iznosi pritužbe na račun nove luke, iako luku uz M/T "Korčula" (koji ima i druge zapovjednike) koriste i drugi trajekti, kao i katamarani na redovnim linijama. To, naravno, ne znači da su ostali zapovjednici presretni s lokacijom i tehničkim rješenjem luke, nego samo da shvaćaju ograničenja koja proizlaze iz lokacije Lastova i geografskih karakteristika otoka. Upoznati smo s problematikom pristajanja i, koliko nam je poznato, samo kapetan Dujmović ima veće primjedbe. Iskreno, to nas i ne čudi kad znamo da mu ponekad pri sasvim normalnim vremenskim uvjetima treba i do pola sata manevriranja da pristane u luku.
Zapovjednik je osoba koja odgovara za sigurnost i procjenjuje rizik za brod, posadu i putnike, a ako nije siguran da neće ugroziti brod i putnike, možda je bolje da ne pristaje u luku. Inače, svim pomorcima, a i onima koji žive uz more poznat je fenomen mrtvog mora – valova relativno dugih perioda i srednjih visina koji nastaju izvan zone neposrednog utjecaja vjetra.
Djelovanje takvih valova na brod na vezu dosta je neugodno, ali ne može se izbjeći osim gradnje luke na drugom mjestu ili izgradnjom odgovarajućeg lukobrana/valobrana. U Luci Ubli bila je uobičajena praksa da se, nakon dolaska trajekta na zadnjoj dnevnoj liniji i iskrcaja putnika, vozila i tereta, te eventualnog ranijeg ukrcaja vozila i tereta za sljedeći ranojutarnji polazak prema Veloj Luci i dalje prema Splitu, rampa trajekta podigne kako bi se izbjeglo struganje brodske rampe po lučkoj rampi zbog gibanja broda. To se čini radi smanjenja oštećenja obiju rampi i smanjenja buke.
Ovog smo ljeta s više strana dobili informacije da posade ne podižu rampu. Vezano za sigurnost pristajanja i privezivanja u novoizgrađenom dijelu luke, za sada ne planiramo radove po tom pitanju. S povećanom pažnjom pratit ćemo situaciju u luci i pokušati naći rješenje kojim bi se poboljšala sigurnost i udobnost boravka brodova u luci – najavljuje Banovac.
Iz Lučke uprave DNŽ napominju da je u međuvremenu završena izrada vodoopskrbnog i elektroenergetskog priključka, te se očekuje određivanje datuma tehničkog pregleda, nakon kojega slijedi izdavanje uporabne dozvole.
– Inače, naglašavamo da je rekonstrukcija i dogradnja luke planirana i izvedena u suradnji s lokalnim vlastima, nije nam poznato da su mještani ili neki stručnjaci predlagali sigurnije lokacije, niti koje bi to bile lokacije. Točno je da se razgovaralo i o drugim lokacijama, na primjer uvale na sjevernoj strani otoka. S obzirom na to da potencijalne lokacije ili imaju vrlo ograničenu infrastrukturu ili nemaju nikakvu, sâm trošak dovođenja potrebne infrastrukture (vodovod, električna energija i cesta koja zadovoljava sve uvjete koji se traže da bi mogla biti kategorizirana kao državna cesta) vjerojatno bi višestruko premašivao trošak trenutnog zahvata.
Također, s obzirom na činjenicu da je Lastovo park prirode, upitno je bi li bilo primjereno graditi luku na lokaciji na kojoj je trenutno netaknuta priroda. Uvale u kojima postoje već izgrađeni objekti zbog više razloga nisu pogodne za izgradnju luke (Sveti Mihovil, Lučica i Zaklopatica). Dodatno, bilo što od navedenog podrazumijeva izmjene Prostornog plana, što je dugotrajan postupak. Da je odlučeno da se ide u tom smjeru, umjesto da raspravljamo o primjerenosti novoizgrađene i uskoro završene luke, vjerojatno bismo danas raspravljali o primjerenosti izmještanja luke na neku drugu lokaciju – zaključuje Banovac.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....