Badnji dan kišovit, doček Nove godine vedar i primjereno hladan. Ovu je prvu dugoročnu prognozu za nadolazeće feste na dubrovačkom području podijelio Ivo Batričević, administrator nostalgične FB grupe ‘Dubrovnik nekad‘ i dugogodišnji ‘pratitelj‘ vremenskih (ne)prilika na krajnjem jugu. Oslanjajući se na podatke prilično pouzdanog sitea Accu Weather, Batričević ipak iznosi predviđanja s malom ogradom, pogotovo s obzirom na posebnost našeg područja od pola poluotoka Pelješca do Prevlake gdje je nekada teško prognozirati i za 24 sata:
- Zasad izgleda otprilike da bi za Badnji dan uz kišu bila srednja dnevna temperatura od 17 stupnjeva, a za Badnju večer 11 stupnjeva. Na Staru godinu bi bilo vrijeme bez kiše s maksimalnom dnevnom temperaturom od 9 stupnjeva i na dočeku Nove godine bi bilo +2 stupnja. Ja ću naše članove grupe pravovremeno i detaljno obavještavati o promjenama – obećava gospar Ivo i priznaje da ga je meteorologija počela zanimati još otkako mu je otac sam napravio prvu barku s kojom su daleke 1963. zaplovili na jedra i vesla bez motora:
- Kasnije sam uz oca navegao na školskom brodu Nautika gdje je on bio zapovjednik, a ja po cijelo ljeto s njime. Onda sam ostali dio slobodnih dana proveo jedreći u Orsana u klasi kadet i laser te krstašima Dragon i Bobara. Meteorologija me posebno zanimala kada sam počeo navegati na Atlantskoj te kasnije, kad sam 30 godina radio u Kapetaniji, gdje su mi znanja jako pomagala u radu – otkriva meteorolog hobist koji najčešće prati izvješća Državnog hidrometeorološkog zavoda:
- Još i više otkad su instalirali treći kompozitni color doppler radar i tu se vidi stvarna situacija nadolazećih kišnih oblaka i tu je točnost za taj dan veoma velikog postotka. Također za grmljavinsko nevrijeme s jakom kišom i grmljavinom otvaran site imena Blitzortung koji je precizan i pokaže mi gdje je zagrmjelo i to par sekundi prije nego što čujem udar groma, toliko je precizna ta stranica – otkriva nam dubrovački meteorolog hobist, pa podsjeća da je naš dio Južnog Jadrana je specifičan toliko da se i, ovako gledajući s digitalne dostupnosti pored svih podatak,a teško može točno predvidjeti vrijeme:
- To su priznali i djelatnici DHMZ-a na pitanje zašto se područje oko Dubrovnika tj. neđe od pola Pelješca ne može uopće prognozirati s točnošću. Ja promatram te vremenske poremećaje, te su nekada i neobjašnjive jer grmljavinsko nevrijeme vidljivo ide prema nama, a onda kao da poklekne na pola Pelješca do Stona i do nas dođe u blagom obliku, a onda nastavi svom žestinom preko Crnogorske obale, Albanije i Grčke. Sjećam se, sačuvao sam onaj scan gdje je ova kataklizma od grmljavinskog nevremena išla iz tri smjera prema nama i ja sam stvarno mislio da će to biti potop u Gradu, ali je i to opalo neđe kod Stona gdje su se trebali sastati grmljavinski sustavi. Zatim je u priobalju Crne Gore nevrijeme opet ojačalo, tako da je u Grčkoj na Peloponezu bilo pet smrtno stradalih. Ja nisam meteorolog, a ni profesionalni meteorolozi tu pojavu ne mogu objasniti. Po mome mišljenju, utjecaj klime kod ušća rijeke Neretve je sasvim drugačiji te nam on pomaže kod dolaska tih najtežih grmljavinskih nevremena. Grmljavinsko nevrijeme traje obično samo jedan sat do sat i 15 minuta, ali zna u tim vremenu uz jaki vjetar i grmljavinu ispustiti i do 120 litara kiše na metar kvadratni – objašnjava sugovornik, pa dodaje kako dugoročne prognoze poput ove za blagdane ne moraju biti baš točne jer ih na svim svjetskim sajtovima piše automatski kompjuter.
- Ja mislim da jedino prognozu za pomorce piše ručno prognostičar tri puta dnevno. Postoji svjetski sustav World Meteorological Organization (WMO) s jako puno stanica koji automatski ili od meteoroloških motritelja podatke šalju u svoje matične kuće i sve se to kompjuterski obrađuje. Čak i brodovi koji plove diljem svijeta šalju vremensko izvješće na njihovoj poziciji plovidbe. Sve je to umreženo i jedino u meteorološkim centrima se to kompjuterski obrađuje. Kad dolazi neki poremećaj, onda nas meteorolog navrijeme obavijesti, ali taj naš dio Jadrana im više puta nije točan. Moje prognoze za 24 sata su dosta točne za naše područje Jadrana te najviše promatram kišne oblake s kompozitnog color doppler radara DHMZ-a, a za grmljavinsko nevrijeme tu stranicu Blitzortung i tu mi je točnost jako visoka pa mogu reći i preko 98 posto, a sve ostalo kod dugoročnih prognoza je podložno promjeni – kaže Batričević pa za primjer navodi slučaj od prije dvadesetak dana kad je na Lopudu bio prolom oblaka, a on je u isto vrijeme kopao u mome vrtu bez kapi kiše.
- U mojim prognozama pratim kišne oblake i one grmljavinske, a ‘obične‘ oblake bez kiše ne pratim. Dosta toga znam po oblacima i stanje atmosfere vizualno, ali to je druga priča – govori nam ovaj zaljubljenik u meteorologiju koji interes nije ograničio samo na lokalne vremenske mijene.
- Pratim ja i svjetske meteorološke promjene za koje mogu reći da nisu dobre, a za sve je kriv čovjek. Skrivio je kompletnu promjenu klime na Zemlji, čemu smo svjedoci i u našim krajevima, iako se kod nas još i slabije odražava kako je u drugim krajevima svijeta dok američki predsjednik Trump javno govori kako je sve to lažno i da sve štima s klimom. Njemu je važno njegovo vladanje zemljom dok je na vlasti, a vidim da se tako ponašaju i ostali svjetski lideri, kao i u našoj zemlji. Svaki mali stanovnik Zemlje može pomoći na određen način, ali na glavne uzroke svih poremećaja klime mogu samo utjecati političari i veliki bogatuni – upozorava na kraju Ivo Batričević.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....