Muljaju li i Dubrovčani s bolovanjima? Baš prigodno se upravo tad razbole... Evo što je sve otkrila kontrola HZZO-a

Prošlogodišnja kontrola Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) pokazala je kako je čak četvrtina bolovanja koja su otvorili građani RH bila neopravdana. Najviše provjera provedeno je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dok su najmanje ‘posjeta’ zabilježili isporučitelji ortopedskih i drugih pomagala. U sklopu kontrola privremene nesposobnosti za rad pregledani su zdravstveni kartoni ukupno 18.862 osiguranika, a u 24 posto kontroliranih utvrđen je prestanak medicinskih indikacija za korištenje bolovanja.

Zaredale opomene

Kakvo je stanje s (ne)opravdanim bolovanjima na krajnjem jugu, odnosno Područnom uredu HZZO-a u Dubrovniku raspitali smo se u središnjici Zavoda. Pokazalo se da je kod privremenih nesposobnosti za rad (PNR), situacija slična nacionalnom prosjeku:

- U 2025. godini u Područnom uredu su provedene 162 kontrole privremene nesposobnosti za rad, točnije pregledano 162 osiguranika, te je za 41 osiguranika utvrđen prestanak medicinskih indikacija za daljnje korištenje privremene nesposobnosti za rad.

Nadzor i kontrola je provedena nad 162 ordinacije te je izrečeno desetke opomena zbog nepravilnog vođenja medicinske dokumentacije – odgovorili su nam iz HZZO-a. Nadzor zdravstvenih ustanova nastavljen je intenzivno i u ovoj godini:

- Za prvo tromjesečje 2026 provedeno je 12 kontrola u 12 ordinacija, pregledano 63 osiguranika te je za 8 osiguranika utvrđen prestanak medicinskih indikacija za daljnje korištenje privremene nesposobnosti za rad – izvijestili su nas iz HZZO-a i kao najčešće razloge odlazaka na bolovanja naveli bolesti kralježnice i lokomotornog sustava, kao i bolesti vezane za anksioznost i depresivna stanja.

Razbole se u sezoni

Usporede li se podaci o učestalosti oboljenjima s prethodnim godinama, vidljive su promjene, pa su tako primjerice u doba pandemije osiguranici najčešće uzimali bolovanje zbog respiratornih bolesti, a potom i bolesti mišićno koštanog sustava, duševnih poremećaja i zloćudnih bolesti. Po završetku covid krize dva su glavna razloga ostala, pa su Dubrovčani prosječno bolovali 16 dana, najčešće zbog problema s dišnim sustavom, te mišićima i kostima.

Ni dubrovačko područje nije ostajalo pošteđeno nepotrebnih izostanaka s posla, koji su se prigodno poklapali s vremenom pripreme apartmana za novu turističku sezonu, berbe grožđa ili privatnih događaja koji iziskuju višednevnu organizaciju. HZZO-a je u ciljanom razdoblju 2023. prokontrolirao deset ordinacija i zaključio da je od 37 osiguranika neopravdano na bolovanju njih 13.

Ugovorne mjere koje HZZO može izreći inače su opomena, opomena s naplatom štete, opomena s novčanom kaznom, opomena s naplatom štete i novčanom kaznom, opomena pred raskid ugovora s novčanom kaznom, opomena pred raskid ugovora s naplatom štete i novčanom kaznom i raskid ugovora.

Najviše polemike izazivaju kratka bolovanja na teret poslodavca koji podliježu kontroli opravdanosti privremene nesposobnosti za rad. Uz liječnike, najčešće obiteljske medicine, sankcijama u slučaju nepravilnosti podliježu i osiguranici. Ako se potvrdi da ne poštuju upute liječnika ili ‘simuliraju’ bolest propisana je novčana kazna od 1090 do 1999 eura kroz prekršajne odredbe.