Kad shvatiš trgovinu i kada se njome baviš pošteno, od nje možeš i živjeti. Jedino ćeš tako dugoročno opstati na tržištu, jer kupac sve vidi i pamti. Moja obitelj vrijedno radi u proizvodnji povrća, a od nedavno i voća pa prodajom svoje i preprodajom tuđe robe uspijevamo pokriti egzistenciju. Ali tek toliko, nema tu bogatstva - povjerio nam se Petar Franulović koji na blatskoj tržnici drži mali dućan povrća, voća i druge robe.
Ovaj otočanin, po struci brodostrojar, nikad nije zaplovio po službeni dužnosti, već se kao mladić odlučio posvetiti prodaji raznih poljoprivrednih proizvoda koje su njegovi roditelji uspješno uzgajali na obiteljskoj zemlji. Iskustvo ga je uskoro prometnulo u uspješnog trgovca pa je posao brzo proširio, nastojeći dvojici sinova osigurati isplativo naslijeđe, no društvene su ga promjene s vremenom obeshrabrile.
- Pojavom velikih trgovačkih lanaca sve se promijenilo. Kao i drugdje u svijetu, i kod nas su iz igre ispali mnogi mali trgovci pa i ja među njima. Digao sam ruke od te utrke i prodao svoje dućane te se zaposlio kod lokalnog pekara. Godinama sam radio za njega, kada sam doznao da namjerava zatvoriti i prodati ovaj dućan.
U tom sam trenutku pokušao razmišljati unaprijed. Shvatio sam da ću kad-tad kod njega i ja postati višak, jer je sve nekako krenulo u tom smjeru pa sam odlučio da to neću dočekati prekriženih ruku. Kupio sam taj dućan ove zime i evo me tu gdje jesam. Ponovno pokušavam biti trgovac i boriti se istim neprijateljima, ali i nekim novim. Ova je fiskalizacija čisti ˝divljaluk˝. Osmišljena da uvede red, stvorila je nepravdu i nelojalnu konkurenciju – požalio se naš sugovornik.
Kako navodi ovaj trgovac, na tržnicama vladaju dvostruki kriteriji koji ograničavaju trgovinu preprodavača stavljajući OPG-ove u povoljniji položaj, budući da kao proizvođači robe koju prodaju nisu obveznici fiskalizacije. Problem vidi u činjenici da je nemoguće kontrolirati da li OPG-ovi prodaju isključivo svoju robu, niti to itko pokušava utvrditi.
- OPG-ovi su fiskalizacijom dobili šansu da trguju i preprodaju bez plaćanja poreza, a nama ostalima preostaje natjecati se s gigantima. Moja je komparativna prednost kvaliteta vlastitih proizvoda. Znam da se cijenom ne mogu natjecati s velikim lancima, ali kvalitetom ih dotučem - zadovoljno će Petar, objašnjavajući da tajnu svog uspjeha duguje stajskom gnoju.
Budući da na Korčuli nema registriranih proizvođača koza ni ovaca, kako nam kazuje Petar, ono malo gnoja što nekoliko bratovih koza i ovaca proizvede, njegove jagode, lubenice ili dinje čini daleko ukusnijima od ostatke ponude, što kupci nagrađuju vjernošću. Osim u ukusnom voću i povrću, uporište za nadu u daljini uspjeh poslovanja, ovaj samohrani otac pronalazi i u nekim odrađenim investicijama.
- Treba čovjek vidjeti koje su mu mogućnosti i ne trošiti više nego što ima. Imam i ja kredit, hvala Bogu, no nikome nisam dužan. Svojevremeno sam izgradio poslovno stambeni objekt na ulazu u Blato, jer sam imamo neke naznake da bi se u moj prostor rado uselila jedna trgovina. To se doduše izjalovilo, ali barem imam krov nad glavom i s djecom više nisam podstanar.
A doći će i taj najam prostora “na rod”, kako kažu naši stari. Velike trgovine će otići iz središta mjesta, jer je gužva s automobilima već nepodnošljiva i mi ćemo dočekati isplativost našeg ulaganja - uvjeren je poduzetni Petar.
Uz nelojalnu konkurenciju velikih trgovačkih lanaca i onih koji nisu obveznici fiskalizacije, kao glavnu prijetnju opstanku malih trgovaca, ali i svih poduzetnika, naš sugovornik ističe neorganiziranu i neučinkovitu državu, koja umjesto da pomaže, svojim građanima samo otežava poslovanje i život. Prema njegovu viđenju, umjesto velikog birokratskog aparata, državu bi trebala voditi desetorica sposobnih ljudi.
- Ukupna populacija Hrvatske ne premašuje onu nekog većega grada, kakvog bilo gdje u svijetu vodi tek jedan gradonačelnik. I zakona i pustih propisa imamo previše. Naši, blatski iseljenici koji žive u Australiji govore nam kako tamo postoji desetak zakona koje svi poznaju i poštuju. Lako je njima. Kod nas moraš angažirati pet advokata da ti protumače tvoje obveze. A tek pusti porezi i doprinosi, te za šume, te za vodu...
To je sve jedan veliki nered koji je najbolji pokazatelj neznanja - zaključuje naš sugovornik ističući kako, unatoč svim preprekama, poljoprivrednik na otoku neće biti gladan, jer će se od svoje zemlje uvijek nekako prehraniti.
Ipak, kako kaže, žali mladost koja nema priliku za bolju perspektivu, jer smisao života, prema njegovu mišljenju, ne bi trebalo biti sušto prehranjivanje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....