Ruže, jagode i čokolada, gutljaj pjenušca i - vinska čarolija. Ovo posljednje kišovitom je danas dubrovačkom Valentinovu dalo notu vedrine završnog dana trećeg izdanja Vinskog podruma u jedinstvenom povijesnom ambijentu Lazareta.
Dva dana kušali su Dubrovčani i gosti vrhunska vina, razgovarali s renomiranim vinarima, upoznavali nove trendove na tržištu i doznali mnoge nepoznate im priče iz vinogorja od Dalmacije preko Istre do Slavonije i Baranje, odakle je u Grad došao Tomislav Razumović iz Krauthaker vinarije. Zemljopisni položaj njezinih vinograda na 45,3 ° paraleli pruža idealne uvjete za ekološki uzgoj grožđa, a nalazi se istoj liniji gdje i slavna vinogorja Bordeaux i Piemont. Dašak slavonske elegancije iz vinorodne kutjevačke regije prenio je Razumović na radionici tzv. vertikalnog kušanja, s naglaskom na Merlotu.
Ovaj rođeni Kutjevčanin za Krauthaker radi zadnjih 16 godina. Diplomirani ekonomist i inženjer pokriva sve aspekte proizvodnje vina, primarno prodaju, a kaže kako njegovi Slavonci imaju dugu i plodnu suradnju na dubrovačkom području.
- Mnogo je ovdje naših prijatelja ugostitelja, distributera koji ih snabdijevaju, uvijek nam je drago doći u vaš grad i izložiti nove berbe. Glasimo za kuću velikog i širokog vinskog asortimana i vinskih etiketa, tako da i ovaj put imamo svega, od mladih Graševina i Pinota sivog, Sauvignona, nešto odležanijih crvenih vina...predstavljamo ono što smo kreirali za predstojeću sezonu - otkriva Razumović, pa nam pojašnjava pojam vertikalnog kušanja, posebne ‘usporedne tehnike‘:
- Prikazali smo kako uspijeva i što pokazuje sorta Merlot u Slavoniji. Kušali smo šest berbi istog vina ali različitih godišta. Vertikalno smo kušali Merlote proizvedene od 2015. do 2023., a radionica je bila rasprodana u rekordnom roku. Kao i uvijek, ljubitelji dobre kapljice vole čuti što se događa na vinskoj sceni – ističe predstavnik Krauthakera kojeg smo zamolili da nam protumači razliku između dalmatinskih i slavonskih vina:
- Mogli bismo reći da je Slavonija oduvijek bila regija svježijih vina, bijelih sorti, pogotovo naše kraljice Graševine. Međutim, uslijed ovih klimatskih promjena, Slavonija postaje sve toplija tako da imamo sve robusnija vina. Kupci su navikli na naše svježe graševine, tako da sve pokušavamo nekako izbalansirati s vremenom berbe i prilagoditi svježinu i mineralnost naših vina. Laički rečeno, ključna razlika je toplina i svježina vina – zaključuje vinski znalac iz Kutjeva. Malo prije njega, drugu je zabavnu i poučnu radionicu u Lazaretima održao ugledni sommelier Siniša Lasan. Ovaj trostruki prvak države i vlasnik niza prestižnih međunarodnih diplomat, cijeli je vijek proveo radeći u elitnim hotelima i restoranima, posljednjih 20 godina na poziciji sommeliera ili glavnog sommeliera. Zadnje zaposlenje bilo mu je je bilo food and beverage manager, a polaznicima radionice približio je Korčulu - Crni otok bijelog vina - poznat kao takav od pamtivijeka.
- Korčula je jedini dalmatinski otok gdje prevladavaju bijele sorte. Polaznicima sam govorio o sorti pošip koja je po meni jedna od najznačajnijih bijelih sorti u Dalmaciji. Upoznali smo raznu stilistiku vina, a sudionicima sam priredio iznenađenje – kušali smo dva pošipa seniora, jednog starog 10, drugog 20 godina koje sam donio iz privatne arhive. Htio sam da ljudi vide što pošip kasnije može dati – ispričao nam je Lasan i savjetovao s kojim jelima sljubljivati ovu plemenitu sortu:
- Osobno bih se uvijek odlučio za bijelu ribu, što je i geografski dobar pairing, a ako se opredijelimo za neki mesni specijalitet, prvi izbor bi bila teletina. Struktura pošipa svakako je malo jača, a opet, ako govorimo o bijelom vinu, s druge strane ima dobru kiselinu i jako dobro može parirati mesnim jelima. Iako bi za mene pečena riba uz njega idealno išla – podučio nam je voditelj dubrovačke radionice za kolege sommeliere ali i druge znatiželjnike koji su doznali više o osobitostima korčulanskog ‘bijelca‘.
S drugog sunčanog dalmatinskog otoka, Hvara, u Lazarete je stiglo izaslanstvo renomirane Vinarije Plančić. Magdalena Plančić, kći vlasnika zadužena za prodaju, marketing i komercijalu vinarije ističe kako su već treću godinu na dubrovačkom sajmu.
- Izlažemo cijeli svoj asortiman, sva naša vina su s naglaskom na autohtone lokalne hvarske sorte, predstavljamo ponajbolje od otoka Hvara što se tiče sorti. Težište je na crnim vinima s obzirom na to da je otok Hvar takav terroir. Ove godine smo donijeli i primjere prvih naših svježih vina koja ćemo izbaciti na tržište za nekih mjesec dana. U pitanju je svježa Bogdanuša i svježi Pošip. Od crnih vina imamo Plavac mali u tri različite varijante, u ovisnosti o tome koliko ostaje u bačvi, je li svježiji ili malo trpkiji. Također smo donijeli dio naše limited edition kolekcije – priča nam Magdalena koja je iznimno zadovoljna plasmanom vina Plančić na dubrovačkom turističkom tržištu:
- S obzirom na to da mi u Vinariji Plančić imamo dosta turista, pretežito američkih, kojima je Dubrovnik uvijek početna ili zadnja stanica putovanja, oni se s našim vinima prvo upoznaju u vinariji, a nakon toga nas povratno uvijek pitaju gdje u Dubrovniku mogu nastaviti piti naša vina. Feedback je vrlo pozitivan, ipak je ovo južni dio Dalmacije, sličnog mentaliteta i načina uživanja kroz marendu i obroke uz bocu vina – naglašava mlada hvarska ‘vinarka‘.
A gdje je vina, tu mora biti i ribe, pa ni dubrovački Vinski sajam nije iznimka. A za riblje delicije pobrinula se gospođa Anka Subašić, predstavnica Ribe Dražin iz Kaštel Kambelovca. Njezin je štand jedini bez butelja, ali s mnoštvom malih zdjelica i pjata na kojima sladokusce mame morski zalogajčići:
-Mi se bavimo preradom ribe na tradicionalan način, imamo dimljenu, mariniranu i slanu ribu u ponudi. Od marinirane ribe nudimo kozice, hobotnicu, barbun ili trlju i ušatu. Imamo i dimljene kozice i dagnje, tunu i mariniranu lokardu. Moram naglasiti i naš patentirani zaštićeni proizvod, slani inćun u paprici – pohvalila se Anka koja se već udomaćila u Lazaretima. Treća joj je godina da pohodi Grad:
- Ne nudim ljudima vina, samo ove delicije, a kako se riba jako dobro sljubljuje s vinom, često nas pozivaju na ovakve događaje, a mi se rado odazivamo. Sudjelujem ja i na drugim festivalima diljem zemlje, ali ovaj mi je ugođajem baš poseban, raduje me što sam tu s vama – kaže simpatična ‘morska žena‘ iz Kaštel Kambelovca.
Dubrovačka festa posvećena dobroj kapljici i druženju njezinih sljedbenika pod okriljem Dubrovačkog vjesnika i Slobodne Dalmacijeiznova potvrđuje da doživljaj Grada nije samo onaj s turističke razglednice, već i iskustvo pitko poput nektara kakav se mogao kušati u njedrima od drevnog kamena. Već s posljednjim gutljajima biranih vina iz cijele Hrvatske i regije počinje odbrojavanje do sljedećeg izdanja Vinskog podruma. Lazareti su spremni za stare i nove vinske etikete. Ljeti Dubrovniku dohodu glumci, a kasna zima neka i ubuduće pripada vinarima. Kako i priliči, u osvit proljeća, umjesto oproštaja može se reći ‘Živjeli! Vidimo se dogodine‘. Na istom mjestu, u još većem broju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....