Do sredine godine Ministarstvo gospodarstva izmijenit će Zakon o obrtu i obiteljskim obrtima u maloprodaji i omogućiti rad nedjeljom bez ograničenja Zakona o trgovini kojih su se dosad morali držati. A dosad su, kao i veliki trgovački lanci, imali 16 nedjelja u godini koje su mogli odabrati za rad. Plan ministarstva je da se izmjene zakona odnose isključivo na obiteljske obrte poput prodavaonica i trgovine na malo koje su u vlasništvu obiteljskih obrta na koje se više ne bi odnosila ograničenja tjednog radnog vremena ni zabrana rada, piše Dubrovački vjesnik.
Jedina stavka u svemu koja je malo podigla obrvu kod poduzetnika je činjenica da bi se ova izmjena odnosila na trgovine koje imaju status obiteljskog obrta, a način na koji će status biti definiran u zakonu tek će se usuglasiti. Predstavnici Hrvatske obrtničke komore podržali su izmjene navodeći kako su mali obrtnici u trgovini među najpogođenijima ograničenjem rada nedjeljom. Male butige često su nepovoljnoj tržišnoj poziciji naspram velikih trgovačkih lanaca, a na štetu se išlo i kupcima kojima su male kvartovske butige često jedini opskrbni punkt.
Svjedočenja iz prve ruke
U Dubrovniku su ostale tek tri takve butige, a mi smo za komentar zamolili jednog od njih, Iva Brboru, vlasnika trgovine Semafori na Skveru, koji pak već godinama ima potpuno drugačiji način razmišljanja.
- Mi nismo ni mala butiga, a i inače ne radimo nedjeljom, pa nećemo raditi ni kad se donese ovaj zakon. To u našemu slučaju odgovara svima, i radnicima i nama, normalno je i u redu da imamo svi jedan slobodan dan u tjednu. Uostalom, ako kupcima baš nešto gori, a nisu se uspjeli organizirati koji dan prije, što je uvijek moguće, vazda ima Studenaca na svakom kantunu, pa ništa od te neradne nedjelje nije na štetu kupaca. Mi ne radimo ni one nedjelje koje su nam dozvoljene, kamoli da bismo radili i sve ostale. Malo nas je takvih u Hrvatskoj. To smo davno tako odlučili, da radnici taj dan mogu ići gdje hoće i raditi što hoće, ja da mogu ići brati ljekovite trave, što volim, da svatko može imati neki takav svoj slobodan dan za druge stvari. Smatram da nismo izgubili ništa kao što svi veliki lanci kukaju, na kraju se ništa od prometa ne izgubi, financijski je bolje jer se rad nedjeljom plaća duplo, a raditi nedjeljom nema nekog velikog financijskog učinka da bi nas natjeralo da baš moramo. Čini mi se prema ovome što znam da su to odlučili napraviti zbog ljeta, ali vidjet ćemo, mi svakako nećemo raditi, kaže Ivo Brbora, vlasnik jedne od rijetkih butiga u gradu koje su se održale u privatnim rukama i nisu se prodale ili priključile velikim trgovačkim lancima.
Ni Tonći Bašić, vlasnik popularne ‘gambele‘ na Vojnoviću ‘Mini market‘, poznatije kao ‘U Paska‘, ne misli da je ovaj prijedlog nešto dobro definiran, posebno u pitanju registracije same butige.
- Ja sam se jedne godine, nakon što sam prešao neki prag prometa, morao registrirati kao firma, a bio sam registriran kao obrt. Jednostavno takav je bio zakon, morali ste nakon nekog iznosa početi voditi knjige kao firme, ne kao obrt.I što sam ja sad sebi napravio - nešto što mi sad ne paše. Ma meni vam se to sve čini čudno, da se zakoni kose sa zakonima, ali evo, ne znam sve do u detalje. Inače, ljudi su vam se odvikli od te nedjelje, nema od nje ništa. Ja sam čak bio ostavio jednu nedjelju za raditi pred Božić, to popodne nije bilo nigdje žive duše. Možda će to biti dobro ako govorimo o razdoblju od 1. travnja do 1. studenoga, kad rade i svi ostali, i restorani i kad je sezona, ali zimi to sigurno nema nikakvog smisla. I ako je to samo za obiteljske obrte, onda bih ja morao tu cijeli dan raditi, jer kao neće smjeti drugi radnici, a niđe nikoga. To će samo možda funkcionirati u sezoni, kaže Bašić.
male butige dugo su diskriminirane
Zakon tek treba definirati sam pojam obiteljskog obrta, te hoće li se izmjene odnositi na one butige u kojima nedjeljom rade isključivo članovi obitelji ili će se rad dozvoliti i onim obiteljskim butigama koje imaju i druge zaposlenike koji nisu članovi obitelji. Zasad se čini da se time ide na ruku nekima koji će tek po novim smjernicama otvoriti kakav kiosk ili manju butigu tek da bi iskoristili nove zakonske mogućnosti, zaradili i zatvorili nakon ljeta. Jer takozvane male butige u većini Hrvatske teško da spadaju u obiteljske obrte po sadašnjim smjernicama, pa se čini i da se na ruku ide i nekim proizvođačima.
No tretman malih butiga već je dugo diskriminatoran, primjerice, neke trgovine u sklopu hotelskih kompleksa izuzete su od zabrane rada nedjeljom, jednako kao što su i neki kiosci, trafike i slična prodajna mjesta. Slično je i primjerice sa suvenirnicama, posebno u našim krajevima koje ljeti ne smiju raditi nedjeljom, dok su one hotelske u punom pogonu, a sve nedjelje koje mogu iskorištavaju upravo tijekom toplijeg dijela godine.
U istoj situaciji našli su se i brojne druge trgovačke i proizvodne djelatnosti, poput trgovina koje su vezane za groblja, crkve i svetišta jer im je glavni dan za poslovanje upravo nedjelja. Jedna od posljedica zabrane rada nedjeljom je da je u Cehu trgovine kao glavne djelatnosti u prosincu 2025. bilo aktivno 8894 obrta, tj. stotinu manje nego u istom razdoblju 2024. godine.
Kad je u pitanju pojam obiteljskog obrta, iščekuju se precizne smjernice hoće li se to odnositi na male butige u kojima isključivo rade supružnici i njihova djeca ili će ukidanje zabrane vrijediti i za one koji imaju i druge zaposlene, a u pitanju je i veličina trgovine i poslovanja, piše Dubrovački vjesnik.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....