Općinski sud u Dubrovniku u više je prekršajnih postupaka oslobodio okrivljenike optužbi za navodno neovlašteno reklamiranje na javnim površinama, uz obrazloženje da prekršaji nisu dokazani ili da ne postoje dovoljno jasni i konkretni dokazi o odgovornosti.
Sud je u svim predmetima zauzeo stav da sama optužba komunalnog redarstva nije bila potkrijepljena vjerodostojnim dokazima koji bi nedvojbeno upućivali na počinjenje prekršaja iz gradske Odluke o reklamiranju.
U jednom od slučajeva okrivljenik je bio teretno povezan s navodnim usmenim nuđenjem turističkih usluga na javnoj površini kao tzv. „booker“. Međutim, tijekom postupka utvrđeno je da ključni svjedok nije mogao precizno opisati događaj, nije identificirao osobe kojima bi se navodno obraćao, niti je jasno potvrdio sam čin prekršaja. Sud je ocijenio da se odgovornost ne može temeljiti na općenitim i neprovjerenim navodima.
Obrana je u svim postupcima isticala da su prekršajni nalozi nejasni i proturječni, jer se u njima miješaju različite radnje poput reklamiranja, prodaje i naplate, bez preciznog činjeničnog opisa što se točno okrivljenicima stavlja na teret.
Sud je pritom naglasio da prisutnost na javnoj površini i komunikacija s prolaznicima sama po sebi ne predstavlja prekršaj, te da gradska odluka ne propisuje opću zabranu reklamiranja, nego određene uvjete pod kojima je ono dopušteno.
Budući da teret dokazivanja leži na tužitelju, a u provedenim postupcima nije otklonjena razumna sumnja u počinjenje prekršaja, sud je primijenio načelo ‘in dubio pro reo‘ i donio oslobađajuće presude. Svi postupci su završili bez osude, a troškovi su pali na teret proračuna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....