Bolesti drva vinove loze (GTD – Grapevine Trunk Diseases), među kojima su najpoznatije eutipoza, eska i Petrijeva bolest, posljednjih godina predstavljaju sve veći problem u vinogradarskoj proizvodnji. Ove gljivične bolesti postupno uzrokuju sušenje i propadanje trsova, što dugoročno može značajno smanjiti prinos i skratiti životni vijek vinograda.
Stručnjaci upozoravaju kako je u borbi protiv ovih bolesti presudna pravodobna i dosljedna primjena preventivnih mjera. Među najvažnijim koracima ističe se uklanjanje zaraženih trsova te ostataka rezidbe iz vinograda kako bi se smanjio izvor zaraze. Rezidbu je preporučljivo obavljati tijekom suhog vremena, pritom izbjegavajući rezanje do same baze trsa.
Jednako je važna i higijena rada u vinogradu. Alat i pribor potrebno je redovito dezinficirati, a sve veće rane na trsu preporučuje se zaštititi posebnim voskom kako bi se spriječio ulazak patogena.
Biološka zaštita nakon rezidbe
Nakon obavljene rezidbe stručnjaci preporučuju primjenu bioloških pripravaka na osnovi korisne gljivice Trichoderma spp., poput pripravka VINTEC (Trichoderma atroviride SC1), namijenjenog zaštiti vinove loze od bolesti drva.
Pripravak se primjenjuje u razdoblju mirovanja vinove loze, nakon rezidbe, a najkasnije prije početka pupanja. Kako bi tretman bio što učinkovitiji, potrebno ga je primijeniti pri minimalnoj temperaturi zraka od 10 °C i relativnoj vlažnosti zraka od najmanje 70 posto, uz uvjet da u razdoblju od 24 sata nakon primjene nema kiše ni mraza. Tijekom vegetacije dopuštena su najviše dva tretiranja.
Crna pjegavost
Zbog najavljenih oborina i porasta dnevnih temperatura stvaraju se povoljni uvjeti za razvoj i širenje crne pjegavosti vinove loze (Phomopsis viticola). Simptomi ove bolesti mogu se tijekom vegetacije uočiti na generativnim i vegetativnim organima vinove loze.
Za sorte ranije epohe dozrijevanja preporučuje se stoga provesti preventivnu zaštitu primjenom pripravaka na bazi bakra, poput CupraBlau Z 35 WG ili Nordox 75 WG. Pripravke je potrebno koristiti isključivo prema uputama proizvođača i u skladu s Fitosanitarnim informacijskim sustavom.
Profesionalni korisnici
Od 1. siječnja 2026. svi profesionalni korisnici sredstava za zaštitu bilja obvezni su voditi evidenciju o njihovoj primjeni u elektroničkom obliku, sukladno provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2023/564 od 10. ožujka 2023. godine.
Istodobno, uredbom Komisije (EU) 2025/2023 osigurano je prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2027., tijekom kojeg se profesionalni korisnici trebaju u potpunosti prilagoditi novom sustavu vođenja evidencije.
Uz to, Zakon o održivoj uporabi pesticida (NN 46/2022) propisuje da svi profesionalni korisnici moraju voditi evidenciju o zaštiti bilja te je čuvati najmanje tri godine. Također su dužni čuvati račune o kupnji sredstava za zaštitu bilja i osigurati propisno zbrinjavanje njihove ambalaže, stoji u priopćenju koje potpisuje poljoprivredni savjetnik, agronom Srećko Bošković iz Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....