Proteklih dana i tjedana sve više Dalmatinaca se javlja liječniku zbog crijevnih viroza, ali i zaraza bakterijama koje uzrokuju nesnosne proljeve i povraćanje koje danima ne staje. Naime, ove viroze ili bakterijske infekcije, kažu nam oboljeli, traju i po tjedan - dva, izazivaju teške simpotome.
Najprije o crijevnim - želučanim virozama, dakle oboljenjima koje uzrokuju virusi:
Ljeto je vrijeme kada se više družimo, putujemo i uživamo u svježem voću, sladoledu i kupanju. No, upravo tada i crijevne viroze, poznate kao “želučana gripa”, postaju česte neželjene gošće u našim domovima. Iako su obično bezopasne i prolaze same od sebe, mogu biti vrlo neugodne, a ponekad i opasne, osobito za djecu, starije i osobe slabijeg imuniteta. Kako prepoznati crijevnu virozu, što učiniti kada se pojavi i kako je spriječiti – donosimo odgovore na najvažnija pitanja.
Crijevne viroze su virusne infekcije probavnog sustava koje izazivaju proljev, povraćanje, bolove u trbuhu i opću slabost. Najčešći uzročnici su rotavirusi, norovirusi, adenovirusi i astrovirusi. Rotavirus je najpoznatiji kod male djece i dojenčadi, dok norovirus često izaziva epidemije među odraslima, posebice u zatvorenim kolektivima poput vrtića, škola, domova za starije i bolnica. Adenovirusi i astrovirusi također mogu uzrokovati slične simptome, a najčešće pogađaju djecu u hladnijim mjesecima.
Ove bolesti šire se iznimno brzo, osobito tamo gdje je puno ljudi na malom prostoru. Virus se prenosi uglavnom fekalno-oralnim putem, odnosno unošenjem usta čestica koje potječu iz stolice zaražene osobe. To se događa najčešće prljavim rukama, preko kontaminiranih predmeta (kvake vrata, dodirnih digitalnih ekrana u objektima brze hrane, igračaka, hrane i vode. Norovirus je posebno “nezgodan” jer se može širiti i zrakom, primjerice tijekom povraćanja, pa su epidemije u kolektivima česte i teško ih je zaustaviti.
Simptomi: Kako prepoznati crijevnu virozu?
Prvi simptomi obično se javljaju jedan do tri dana nakon zaraze. Najčešće su to iznenadni i učestali vodenasti proljevi, povraćanje, mučnina, grčevi i bolovi u trbuhu. Često se javlja i povišena temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i opća slabost. Kod djece i starijih osoba simptomi mogu biti izraženiji, a glavna opasnost je dehidracija zbog gubitka tekućine i elektrolita.
Važno je znati da crijevne viroze, iako neugodne, u većini slučajeva ne traju dugo – obično nekoliko dana, rijetko dulje od tjedan dana. Međutim, ako se simptomi pogoršavaju, traju dulje od dva dana, ako u stolici ili povraćenom sadržaju ima krvi, ako se pojavi jaka bol u trbuhu ili znakovi dehidracije (suha usta, malo mokrenja, pospanost), svakako treba potražiti liječničku pomoć.
Trovanje hranom ili viroza?
Ljeti se često postavlja pitanje radi li se o crijevnoj virozi ili trovanju hranom. Iako su simptomi slični, postoje razlike. Trovanje hranom obično nastupa naglo, nekoliko sati nakon konzumacije sumnjive hrane, a dominantan simptom je povraćanje. Crijevne viroze češće počinju nešto sporije, s kombinacijom proljeva i povraćanja, a mogu biti praćene povišenom temperaturom. U svakom slučaju, osnovno pravilo je – nadoknaditi izgubljenu tekućinu i pratiti stanje.
Kako se liječi crijevna viroza?
Ne postoji “čudotvorni” lijek protiv virusa koji uzrokuju ove bolesti. Liječenje je uglavnom simptomatsko i svodi se na nekoliko osnovnih pravila. Prvo i najvažnije je nadoknaditi izgubljenu tekućinu i elektrolite – to se postiže pijenjem vode, blagih čajeva, bistrih juha, izotoničnih napitaka ili posebnih rehidracijskih otopina koje se mogu nabaviti u ljekarni. Kod djece, starijih i osoba s kroničnim bolestima, ovo je posebno važno, jer dehidracija može biti opasna.
Što jesti?
Kada povraćanje prestane, preporučuje se lagana prehrana: riža, banane, tost, kuhani krumpir, mrkva, dvopek i bistre juhe. Treba izbjegavati masnu, prženu, začinjenu i slatku hranu, kao i mlijeko i mliječne proizvode dok traju simptomi. Probiotici mogu pomoći u bržem oporavku crijevne flore, a odmor je obavezan kako bi se tijelo oporavilo.
Antibiotici nisu učinkoviti jer ne djeluju na viruse, a lijekove protiv proljeva treba koristiti samo uz preporuku liječnika, osobito kod djece. U težim slučajevima, kada osoba ne može zadržati tekućinu ili je dehidracija izražena, potrebna je liječnička pomoć i eventualno bolničko liječenje s infuzijama.
Prevencija: Najbolji lijek je – čista ruka!
Najbolja obrana protiv crijevnih viroza je dobra higijena. Pranje ruku sapunom i vodom, osobito nakon toaleta i prije jela, najvažnija je mjera prevencije. Također, važno je pravilno rukovati hranom, temeljito prati voće i povrće, izbjegavati konzumaciju hrane sumnjive svježine i piti isključivo zdravstveno ispravnu vodu. U kolektivima je važno redovito čistiti i dezinficirati površine i igračke. Za najmlađe postoji i cjepivo protiv rotavirusa, koje se daje dojenčadi i značajno smanjuje rizik od teških oblika bolesti.
Oprez, ali bez panike
Crijevne viroze su neugodna, ali najčešće bezopasna ljetna boljka. Uz dobru higijenu, pravilnu prehranu i dovoljno tekućine, većina će se oporaviti bez posljedica. No, budite na oprezu – ako se pojave znakovi dehidracije, krv u stolici ili povraćanju, visoka temperatura ili jaka slabost, ne oklijevajte potražiti liječničku pomoć. Ljeto je vrijeme za uživanje, a uz nekoliko jednostavnih mjera, crijevne viroze mogu ostati samo kratka, zaboravljena epizoda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....