Europska komisija dodjeljuje 99 milijuna eura hitne potpore poljoprivrednicima u Španjolskoj, Hrvatskoj, Cipru, Latviji i Mađarskoj. Države članice dale su pozitivno mišljenje o prijedlogu Komisije da se iz pričuve za poljoprivredu mobilizira 98,6 milijuna eura za izravnu potporu EU poljoprivrednicima, a među njima i onima u Hrvatskoj, koji su od proljeća 2024. pogođeni iznimnim nepovoljnim klimatskim prilikama i prirodnim katastrofama.
Komisija će Španjolskoj dodijeliti 68 milijuna eura, Mađarskoj 16,2 milijuna eura, Hrvatskoj 6,7 milijuna eura, Latviji 4,2 milijuna eura i Cipru 3,5 milijuna eura izvanrednih potpora.
Kako se očekuje, tom će se mjerom pomoći poljoprivrednicima iz tih zemalja koji su pretrpjeli gubitak u proizvodnji, a time i gubitak prihoda. Navedeni iznosi dokaz su trajne solidarnosti EU-a s pogođenim poljoprivrednicima i mogu se dopuniti do 200 posto nacionalnih sredstava.
Stroge kontrole
Nacionalna tijela moraju raspodijeliti tu potporu do 30. rujna 2025. i osigurati da poljoprivrednici budu krajnji korisnici. Pet država članica morati će do 31. svibnja 2025. obavijestiti Komisiju i o pojedinostima provedbe mjera. To uključuje kriterije koji se upotrebljavaju za određivanje dodjele pojedinačne potpore, planirani učinak mjere, predviđanja za plaćanja raščlanjena po mjesecima do kraja rujna i razinu dodatne potpore koju treba pružiti. U obavijesti bi trebalo navesti i mjere poduzete kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja i prekomjerna naknada.
-Ne možemo promijeniti ono što se već dogodilo, ali možemo učiti iz toga i biti bolje pripremljeni. Krizna potpora pokazuje da je institucijama EU-a stalo i da je europska solidarnost s našim poljoprivrednicima stvarna. Današnji prijedlog je još jedan dokaz za to. Stojimo uz naše poljoprivrednike kada im je to najpotrebnije. Gledajući unaprijed, moramo ojačati spremnost na klimatske rizike i upravljanje krizama, osiguravajući da ruralna područja dobiju potrebnu potporu. To znači jačanje upravljanja rizicima u poljoprivredi za poljoprivrednike diljem EU-a, kazao je povjerenik za poljoprivredu i hranu, Christophe Hansen.
Poljoprivredna proizvodnja je sama po sebi rizična jer ovisi o prirodnim resursima i klimatskim uvjetima, a pod utjecajem je kretanja na tržištu. Nepovoljni vremenski uvjeti, ozbiljne tržišne neravnoteže ili širenje životinjskih bolesti i biljnih štetočina mogu dovesti do neuspjeha žetve i drugih ozbiljnih tržišnih poremećaja. Usred tržišnih kriza može biti potrebna posebna i iznimna javna akcija kako bi se spriječile ili ublažile značajne štete proizvođačima i poremećaji u lancu opskrbe hranom.
Izvanredne mjere
Tijekom proteklog desetljeća poljoprivredni sektor EU-a suočio se s mnoštvom kriza, uključujući učinke pandemije COVID-19, rata u Ukrajini, životinjskih bolesti, značajnih poremećaja na tržištu i ekstremnih vremenskih nepogoda. To je utjecalo na gotovo sve poljoprivredne sektore diljem EU-a. Takvi su događaji često višedimenzionalne i nepredvidive prirode te stoga zahtijevaju ad hoc i ciljane odgovore.
Izvanredne mjere uglavnom su korištene za pomoć poljoprivrednicima u vezi sa štetama koje su pretrpjeli zbog poremećaja na tržištu ili problema sa zdravljem životinja ili biljaka. Također su pomogli poljoprivrednicima da ublaže negativne utjecaje ekstremnih nepovoljnih vremenskih prilika na poljoprivrednu proizvodnju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....