Malvazija s prostora nekadašnje općine Buje i službeno je priznata posebno vrijednom, dobila je ZOI, zaštićenu oznaku izvornosti, čime su Buje postale prva samostalna apelacija na poluotoku, pravi grand cru u Istri
Znate li gdje je najbolja istarska malvazija? Na Bujštini! To po Istri ne govore preglasno, ali odavno znaju, a šire je to manje poznata istina.
Bujska malvazija je za Istru ono što je Dingač za Dalmaciju, reći će s ponosom Luciano Visintin, poznati istarski vinar, vlasnik vinarije Veralda, kojega ćete ovih dana sresti na festivalu u Dioklecijanovim podrumima. Malvazija s prostora nekadašnje općine Buje i službeno je priznata posebno vrijednom. Dobila je službeno ZOI, zaštićenu oznaku izvornosti čime su Buje postale prva samostalna apelacija u Istri. Apelacija ZOI Buje uspjeh je vinara Bujštine, a važnu ulogu u ovom projektu imao je Luciano Visintin. U razgovoru nam je detaljnije objasnio posebnosti i vrijednosti bujske malvazije.
Prije priče kušamo njegovu novu Malvaziju Xtriana 2025.. Na etiketi joj piše Buje oznaka izvornosti Veralda Malvazija Xtriana. Prva je bujska malvazija koja je s oznakom izvornosti u prijelaznom periodu dok se nakon nacionalne oznake čeka i EU odobrenje zaštićene oznake izvornosti. Izašla je na tržište ovih dana.
-Miris je prekrasan… - velim prije kušanja.
-Jest, ali miris je samo nada. A dužina okusa je ono po čemu ćemo prepoznati bujsku malvaziju. Specifičnost je u tome što je sa određenih položaja bijelih zemalja, samo je na ilovači, i ima tu karakteristiku da produžuje okus hrane. Kao i sve malvazije ima lijep miris i okus, ali kod bujske nakon što je progutamo ona ostaje kao da je nismo progutali, tu je najveća snaga te naše bujske malvazije. Kod svih malvazija je jedan, dva, tri i gotovo, a ona ima tu slanost položaja, tla, i poslije nego je progutate opet se javlja, produženi je doživljaj.
Oznaka ZOI za malvaziju
-Zaista je tako, posebna je, moćna, svježa, mineralna, duga... A zašto je tako?
-Zbog položaja i zato smo išli zaštiti taj položaj, malvaziju iz vinograda s tog položaja. Da objasnim: Novigrad, Umag imaju vinograde na crvenici, na ravnom, a tu je i more. I na krškom je tlu, dakle dole je kamen. Kod Brtonigle počinje se teren dizat, mjenjat reljef i zemlja. Tu je sad ilovača, ona ima vodonepropusnost, nema više kamena. I tu je glavna razlika. Znači mi smo prvo brdo do mora koje je 6 kilometara daleko. I svo to more dolazi tamo na brežuljke koji su blagi, oni nam daju tu kakvoću vina. Svi naši vinogradi su tamo. To je jedan pojas iznad rijeke Mirne koji je prati na sto metara nadmorske visine na gore, ide od Brtonigle, dira skoro Buje i ide do skoro do Grožnjana. Tu ima i drugih sorti, ali uglavnom je malvazija i oznaku ZOI može dobiti samo malvazija. Ja sam se uvijek protivio da drugi dolaze tu kod nas kupovati grožđe malvazije da bi napravili neko dobro vino, dobru malvaziju. I sad smo to htjeli zaštiti da bi mogli samo s tih položaja radit malvaziju.
Veli u Udruzi koja je potakla i realizira ovaj projekt ZOI Buje ima 15-tak vinara, među kojima su, uz Veraldu, i mnogi drugi poznati vinari Katunar, Degrassi, Kozlović, Bastian, Dešković, Zigante, Franković,… Luciano Visintin ističe da ne može ni svaka malvazija sa prostora Bujštine dobiti oznaku ZOI Buje.
“ZOI Buje oznaku može nositi samo malvazija sa prostora Buja, ali i samo ako ima od 82 boda prema gore. Htjeli smo da oznaku ZOI Buje smiju nositi samo vrhunske malvazije, ne sve, pa i ako dolaze s tog položaja. Ako smo nešto zeznuli, nije vrhunska, ne može dobiti tu oznaku. Osim toga da bi dobio tu oznaku ne samo da tamo moraš imat vinograde, nego na području bivše općine Buje moraš imat i vinariju. Jer onda bi svi mogli, kupiš grožđe i eto ti oznaka. Dakle ZOI Buje može samo ako je vrhunska malvazija koja dolazi sa tih položaja, i ako je napravljena u vinariji na tom području i uz uvjet da je iznadprosječna, a da li je stvarno vrhunska odlučuje samo Zavod za vinarstvo i vinogradarstvo. Oni su ocjenjivači cijele priče. Oznaka izvornosti Buje je pokazatelj podrijetla malvazije, ali i garancije vrhunske kvalitete malvazije.”
Na prostoru koji pokriva ZOI Buje ima oko 400 hektara vinograda. Visintinova vinarija Veralda tu ima ukupno 20-tak hektara, od toga oko 18 hektara pod malvazijom. Specifikaciju ZOI Buje su izradili Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča i članovi Udruge vinara Bujštine “Bujska Malvazija”.
-Da li je specifikacijom propisano kakva sve malvazija ZOI Buje može bit?
“Nismo htjeli zavezat ruke proizvođačima, svatko je može napravit kako hoće, samo da je vrhunska. Nismo htjeli reći treba u drvu ili treba svježa, kako vinar misli da je najbolje nek napravi, ne možemo mi sjeći krila autentičnosti, zato nismo u tom smislu radili nikakva ograničenja. I htjeli smo da se to može razvijati, nitko ne zna sve i ako idemo dalje - pustimo. Ona može biti i svježa i odležana, mi je imamo svježu. Bujska se ne može zvati jedino ako je vino pjenušavo.”
-Šta će vam na ovo reć drugi istarski proizvođači malvazije?
“Malvazija Extra”
-Oduvijek se zna da je malvazija s Bujštine posebna. Nije lako zaštiti vinogradarski položaj, dobiti pravo na Zaštićenu oznaku izvornosti. Treba imat debelu argumentaciju zašto to. A već 1965. godine u Umagu su primijetili razliku naše i ostalih malvazija i oni su tada zapravo započeli ovu priču. Tada su enolozi umaškog kombinata kad su gledali malvaziju sa ovih položaja govorili “šta je ovo”, imalo je šećera za 15 posto alkohola. Vidjeli su da je to nešto posebno i počeli su je vinificirati zasebno. I zbog toga što je imala 15 % alkohola zvali su je Malvazija 15 i pod tim imenom plasirali na tržište.
Kasnije pod nazivom “Malvazija Extra”. Postoji i studija Agronomskog fakulteta iz Zagreba iz 1980. gdje su bili zaštitili bujsku malvaziju. Tada su je zvali “Bujska Malvazija, čuveno vino odabranih položaja Sv. Lucija i Kontarini”, ili skraćeno “Bujska Malvazija”. Dakle mi smo samo nastavili priču i doveli je do kraja. Do sad su ljudi iz svijeta vina znali za posebnost bujske malvazije, a od sad će to znati i ljubitelji vina. To je bit ove priče. Jako sam ponosan na to što smo zadržali kakvoću, dakle bujska malvazija ne može biti srednje vino, bujska malvazija može biti samo vrh, vrhunska. Postoji specifikacija koja to kaže. Postoje obavezni parametri. Sa ZOI-em Buje smo u stvari napravili grand cru malvazije istarske, odnosno upisali Buje u kartu najboljih svjetskih vinogradarskih položaja. Ono što znači Dingač za plavac, to je Buje za malvaziju, za Istru.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....