Dalmacija se s pravom ponosi svojim turističkim rejtingom i statističkim rekordima. Samo, nekako ne ide u istu rečenicu s uspješnim i održivim turizmom i jedan zabrinjavajući podatak iz posljednjeg godišnjeg izvješća pučke pravobraniteljice. Jer, ekološka neosviještenost možda je i najveći neprijatelj očuvanja tradicije, indirektno i turizma.
Naime, u godišnjem izvješću za 2024. koji je prije dva mjeseca objelodanila pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, bode oči podatak da je među osam "crnih točaka" iz Plana gospodarenja otpadom za razdoblje 2023. – 2028. godine – čak njih pet u Dalmaciji!
"Radi se o lokacijama na kojima je dugotrajno i neprimjereno gospodareno proizvodnim (tehnološkim) otpadom te su i dalje visoko opterećene njime", pojašnjava pravobraniteljica. I precizira: "U blizini Obrovca još nije sanirana crna točka ‘Bazeni crvenog mulja i otpadne lužine bivše tvornice glinice u Obrovcu‘, koja se sastoji od dva bazena ispunjena navedenim sadržajem zaostalim nakon zatvaranja tvornice glinice Jadral.
Prema podacima Hrvatskih voda u 2024. godini je došlo do onečišćenja vodotoka Zrmanje i vodnog okoliša u Obrovcu zbog ispiranja ugljikovodika iz oštećenih spremnika napuštene tvornice. Hrvatske vode su prema rješenju DIRH-a sanirale onečišćenje. U vezi sanacije ove crne točke Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) navodi da je u tijeku postupak utvrđivanja činjenica s pravnog i tehnološkog aspekta jer su na lokaciji izgrađeni elektrana i vjetropark te se planiraju druga energetska postrojenja."
Šljaka, mazut...
Druga kritična točka na kojoj sanacija zapinje nalazi se u Vranjicu, u Solinu, na prostoru nekadašnje tvornice Salonit. Preciznije, u pitanju je obalni dio nasuprot tvornice Salonit d.d. u stečaju onečišćen azbestom.
"Već dulje vrijeme ukazujemo da ne samo da nije ograđena, već se koristi kao gradska plaža, pošljunčana je te ima tuš i kabinu za presvlačenje. Izrađen je elaborat kako bi se izvršila sanacija, čiji je nositelj FZOEU, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije izdalo je potvrdu o suglasnosti elaborata sa Zakonom o zaštiti okoliša, a u tijeku je izrada i prikupljanje ostale dokumentacije", pojasnila je u svom izvješću pravobraniteljica.
Treća dalmatinska crna točka nalazi se u Kaštel Sućurcu, gdje se uz obalu nalazi "lokacija na kojoj se nalaze veće količine šljake i pepela: odlagalište šljake u Kaštelanskom zaljevu", zaostalih od bivše tvornice Jugovinil.
MZOZT je 2024. godine donio odluku o sanaciji, dok FZOEU ugovara izradu Plana dodatnih istražnih radioloških radova te istražnih geotehničkih radova, nužnih za utvrđivanje načina sanacije.
Iduća crna točka na dalmatinskom području je ona "obilježena" – mazutom. Riječ je o laguni koja se nalazi u sklopu kninskog TVIK-a, u vlasništvu DIV-a d.o.o. Tomislava Debeljaka, a onečišćena je mazutom koji je iscurio iz spremnika bivše tvornice, neobrađenim tehnološkim vodama iz tvornice DIV d.o.o. te oborinskim i gradskim otpadnim vodama.
Pravobraniteljica Šimonović Einwalter upozorava vlasti i javnost da nije sanirana niti crna točka "Odlagalište kamenog agregata ("Crno brdo") – Biljane Donje" na području grada Benkovca, koja se nalazi u neposrednoj blizini obiteljskih kuća! "FZOEU je proveo postupak javne nabave, odabrana je ponuda za uklanjanje troske i postupak oporabe R5 (recikliranje anorganskih materijala) na lokaciji oporabitelja u Sisku te se očekuje sklapanje ugovora s izvođačem. U ožujku 2025. godine Sud EU je donio presudu u predmetu EK protiv RH, C-315/23, jer RH nije sanirala odlagalište, kojom se RH nalaže platiti kaznu u iznosu od milijun eura paušalno te 6500 eura dnevno za svaki dan zakašnjenja", pojasnit će pravobraniteljica.
Brdo troske uz samu obalu
Na popisu crnih točaka su još i lokacija praonice i dezinsekcijske stanice u Botovu, gdje su, između ostaloga, prani vagoni cisterne za prijevoz kemikalija. Lokacija crne točke "Odlagalište fosfogipsa – Petrokemija Kutina" u privatnom je vlasništvu te pravobraniteljica ističe kako nije zaprimila tražene informacije o sanaciji. Stvar je ozbiljnija znamo li da je u blizini Park prirode Lonjsko polje...
Na lokaciji crne točke "Jama Sovjak kod Rijeke", onečišćene katranom, muljem, otpadnim uljima i drugim vrstama otpada, provodi se sanacija. "Prema navodima FZOEU-a u 2024. godini su izgrađene prometno-manipulativna površina i radna zona za smještaj privremenih građevina i opreme te je u tijeku ishođenje uporabne dozvole, nakon čega može započeti vađenje otpada iz jame". Jedine dvije označene i ograđene crne točke su lokacije "Odlagalište fosfogipsa – Petrokemija Kutina" i "Jama Sovjak kod Rijeke", ističe pravobraniteljica.
Dodamo li tome još i brdo troske na samoj obali u Dugom Ratu, koje pravobraniteljica također spominje u dijelu svog godišnjeg izvješća posvećenog ekološkim temama, i danas je tek svojevrsni bizarni podsjetnik da je tu nekad bila tvornica ferolegura i da sanacija – unatoč svim najavama – još nije počela, jasno je da se Dalmacija ne može podičiti naročitom ekološkom progresivnošću.
"MZOZT je u 2024. godini s Institutom "Ruđer Bošković" ugovorilo analizu sastava odložene troske i ostatnog materijala te se priprema dokumentacija kako bi se ishodila dozvola za sanaciju. Osim provođenja sanacije potrebno je i prikupiti podatke o mogućem utjecaju troske na zdravlje mještana", naglašava pravobraniteljica.
No, znamo li da Hrvatski sabor još uvijek na plenarnoj sjednici nije raspravio niti izvješća pučke pravobraniteljice za 2022. i 2023. godinu, jasno da ni primjedbe iz najnovijeg izvješća neće tako brzo na dnevni red.
U međuvremenu, možda se netko domišljat sjeti organizirati i turističku turu po "zagađenoj Dalmaciji". Da bar netko ima koristi od višegodišnje nebrige...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....