Više od 10.000 građana lani je izgubilo zdravstveno osiguranje zbog pravila Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) o redovitom osobnom tromjesečnom prijavljivanju na šaltere HZZO-a.
Riječ je o potezu iz 2023. godine, kada je temeljem izmjena Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju HZZO krenuo u "čišćenje" broja osiguranika koji su zdravstveno osigurani na temelju nezaposlenosti, piše Ljerka Bratonja Martinović za Novi list.
Budući da Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) redovito dostavlja HZZO-u podatke o nezaposlenima u svojoj evidenciji, na udaru su se našli oni koji nisu prijavljeni na burzu rada. HZZO je reviziju opravdao potrebom brisanja građana koji su se zaposlili u inozemstvu, a i dalje se povremeno liječe u Hrvatskoj sa zdravstvenom iskaznicom HZZO-a.
Pozvao se pritom na europske propise po kojima osoba može biti osigurana samo u jednoj državi članici, i to u onoj u kojoj je zaposlena. U prvoj godini primjene, HZZO je s liste osiguranika izbrisao više od 100 tisuća ljudi, a ta se praksa nastavila i idućih godina. Bez osiguranja su, međutim, tada neopravdano ostale i ranjive skupine građana poput rodilja, invalida i kroničnih bolesnika, koji u Hrvatskoj i dalje žive.
Zbog toga je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter još 2023. podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti sporne obveze, ali Ustavni sud do danas nije donio odluku. Čak 10.308 građana je u prošloj godini ostalo bez zdravstvenog osiguranja jer nisu pristupili HZZO-u u roku. Pučka pravobraniteljica je predlagala da se obaveza osobne prijave u potpunosti ukine.
Dodatan je problem, upozorila je, što su mnogi građani već ostali bez obveznog zdravstvenog osiguranja i neće ga moći ponovo steći na teret državnog proračuna, iako su nezaposleni i nemaju sredstava za plaćanje zdravstvenog osiguranja koje je u 2025. godini iznosilo najmanje 112 eura mjesečno.
Iz mnogih pritužbi, upozorava pravobraniteljica Šimonović Einwalter, proizlazi da je ova obveza negativno utjecala na najranjivije članove društva, primjerice dugotrajno nezaposlene ili one sa psihičkim poteškoćama bez službene dijagnoze.
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, s druge strane, još uvijek nije pravilnikom omogućilo da građani koji nisu zdravstveno osigurani, a nemaju sredstava za samostalan život, dobiju pravo na zdravstveno osiguranje temeljem rješenja županije. Jedinice područne samouprave danas postupaju neujednačeno, što negativno utječe na prava građana, upozorava pravobraniteljica, piše Novi list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....