Vrijeme je nabavke sjemenskog krumpira i priprema vrtova za sadnju. Ako već niste kupili željenu sortu, ranu, srednje ranu ili kasnu požuriti jer bi krumpira moglo nestati kao i prošle godine kada su mnogi vrtovi ostali nezasađeni. Kako doznajemo rane sorte sjemenskog krumpira već su rasprodane u tijeku je distribucija srednje ranih i kasnih, koji se kasnije sade i kasnije dozrijevaju. Cijena je skuplja za pet do 10 posto u odnosu na prošlu godinu. Kilogram sjemenskog krumpira košta oko 1.50 eura. Najskuplja su pakiranja od deset kilograma, dok su za 20 centi jeftinija veća pakiranja od 25 ili 30 kilograma.
Hrvatska je potpuno ovisna o uvozu sjemenskog krumpira, domaća proizvodnja sjemena je neznatna i uglavnom se radi o autohtonoj sorti lički krumpir. Tako u slučaju poremećaja na EU tržištu hrvatski distributeri pa posljedično i profesionalni proizvođači i vrtlari hobisti mogu ostati bez sjemenskog krumpira.
Josip Sedlaček iz tvrtke Solanum surađuje s tvrtkama Solana Njemačka i Solana Nizozemska te je najveći uvoznik sjemenskog krumpira u Hrvatskoj. Naglašava da trenutačno nema nestašice krumpira za sadnju, ali ne zna što će biti u veljači.
- Svi oni koji sada spavaju zimski san kada se probude sjemenskog krumpira više biti neće-kaže nam Josip. Sorte tvrtke Solanum poznate su u Dalmaciji i sade ih kako profesionalni proizvođači primjerice u dolini Neretve tako i vrtlari i hobisti. Uspijevaju na škrtim tlima čak i preko tisuću metara nadmorske visine na Biokovu.
Red lady (crvena dama), Labela, Laperla,Prada, Ultra, Natalija, Quenn Anne, samo su neke sorte koje se sade po dalmatinskim vrtovima. Primjerice u nizinskim dijelovima doline Neretve najbolje prinose daje Laperla, na makarskom području posebno na Biokovu sadi se Red lady, Labela. Labela, Belmonda, Prada sade se u Sinjskom polju i okolici Zadra.
Preporučena dubina sadnje krumpira je od 10 do 20 centimetara, što ovisi o vrsti sjemena koje se sadi-savjetuju agronomi. Neki sjemenski gomolji zahtijevaju dublju sadnju poglavito ako je riječ o ranijoj sadnji onda ga dubina štiti od smrzavanja. Poželjno je u takvim slučajevima po gomoljima prosuti stajsko gnojivo koje osim prihrane ima ulogu i zagrijavanja.
Uz pravilnu dubinu sadnje, također je važno osigurati dovoljnu razmak između biljaka kako bi se osiguralo optimalno korištenje prostora i hranjivih tvari. Preporučena udaljenost između biljaka obično iznosi oko trideset centimetara (u narodu rečeno taban odraslog čovjeka).
Kad je već krumpir posađeno potrebno ga je gnojiti, zalijevati, štititi od nametnika. Krumpir nije toliko zahtjevna biljka ali ipak traži redovite aktivnosti. Drugim riječima, pogrešno je mišljenje da krumpir samo treba staviti u zemlji i nakon dva mjeseca doći i povaditi gomolje. Među nametnicima s kojima se bore uzgajivači krumpira jest krumpirova zlatica. To je štetnik koji za samo jednu noć može obrstiti nasad. Dvije su metode „borbe“ sa zlaticom. Mehaničko uklanjanje-sakupljanje odraslih zlatica i ličinki ili pak prašenje specijalnim preparatima namijenjenima za suzbijanje zlatice. Agronomi ističu da samo uz pravilan i redovit rad nasad krumpira može dati zadovoljavajući i kvalitetan urod.
Agronomi s kojima smo razgovarali kažu da je unatrag nekoliko godina stagnacija sadnje krumpira i to zbog nemogućnosti kvalitetnog skladištenja i pojave krumpirova moljca koji uništava gomolje upravo pred vađenje. Naime, Europska unija je zabranila sredstvo protiv klijanja Tuberite i na tržištu ne postoji ništa zamjensko što bi poljoprivrednici mogli iskoristiti protiv klijanja krumpira. Drugi još i veći problem je pojava krumpirova moljca koji uništava urod. Ovaj kukac najveću štetu napravi u zemlji, a pritom se izgled nadzemnog dijela biljke ne mijenja. Tek nakon vađenja krumpira iz zemlje vidi se koliku je štetu napravio poljoprivrednicima. Leptir polaže jaja iz kojih se razvije crv koji izbuši gomolje, koji su kasnije neupotrebljivi i vrlo brzo istrule.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....