Nedavno je u rajčici iz Turske otkriven zabranjeni pesticid klorpirifos. Srećom, dogodilo se to već na hrvatskoj granici pa je sanitarna inspekcija odmah naložila uništenje cijele pošiljke koja nije došla na police trgovačkih centara pa tako ni na stolove hrvatskih potrošača.
Rajčica je predstavljala potencijalni rizik za zdravlje potrošača, jer je u njoj utvrđen udjel klorpirifosa od 0,030 miligrama po kilogramu, dok na području EU-a nije dopuštena ni najmanja razina. Osim u svježem voću i povrću, ostaci pesticida i nedopuštenih sredstava mogu se pronaći i u prerađevinama na kojima često piše da su podrijetlom iz zemalja EU-a, primjerice Italije a zapravo su prerađene ili prepakirane od sirovine iz trećih zemalja.
Prema podacima Europska agencija za sigurnost hrane (European Food Safety Authority – EFSA) često se zabranjeni pesticidi otkrivaju u voću i povrću iz trećih zemalja i to oni pesticidi koji su potpuno zabranjeni u EU poljoprivredi. Pronađeni su u kruškama, limunu, suhim smokvama rajčici, paprikama i grejpu.
Norovirus u iranskim datuljama
Norovirus je pronađen u datuljama iz Irana, salmonela u jajima s hrvatske farme, salmonela u žabljim kracima iz Vijetnama, bakterija Listeria u suhim dimljenim kobasicama i jegeru, pirolizidinski alkaloidi u čaju od metvice,
Tako imamo česte slučajeve da neki proizvodi (prehrambeni, ali i voće i povrće) ne udovoljavaju standardima kvalitete bilo da se radi o pesticidima, bakterijama ili nekim drugim kontaminacijama. Nekada nije riječ o velikoj zdravstvenoj opasnosti, ali takva hrana, primjerice piletina ako je zaražena salmonelom, norovirusi, insekticidi i pesticidi u povrću visoko izvan dopuštenih granica itekako mogu utjecati na zdravlje ljudi.
Kada se otkriju takvi proizvodi, onda se kroz sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) pozivaju građani koji ih imaju da ih vrate u trgovinu, gdje im vraćaju novac ili daju zamjenski proizvodi. I to je u redu. Ali, što će oni koji su takve proizvode već konzumirali, što će oni vratiti trgovcima u dućan?
U velikom broju slučajeva od uzimanja uzoraka hrane pa do rezultata analiza prođu dani i tjedni, u tom periodu građani ne znajući da je riječ o kontaminiranoj hrani istu pojedu.
Možete zamisliti što se dogodi kad netko pojede, primjerice, norovirus u hrani. Posljedice su itekako vidljive. Norovirus infekcije mogu uzrokovati iznenadne napadaje teškog povraćanja i proljeva. Virus je vrlo zarazan, a najčešće se širi putem hrane ili vode koja je zagađena fekalijama tijekom pripreme. Zaraza se također širi bliskim kontaktom sa zaraženom osobom pa nerijetko obolijevaju čitave obitelj.
Kome se oni mogu obratiti i na koji način mogu zatražiti obeštećenje za svoje zdravlje?
- Kada se kontaminirani proizvodi povuku s tržišta, šteta za one koji su ih već konzumirali može biti nepopravljiva. U ovakvim slučajevima odgovornost prvenstveno leži na proizvođačima i distributerima koji trebaju osigurati da hrana udovoljava svim standardima kvalitete i sigurnosti prije nego što dođe do polica trgovina.
Isto tako, tijela nadležna za kontrolu kvalitete hrane, poput inspekcija, trebaju povećati učestalost i brzinu testiranja proizvoda, ističe naša EU zastupnica Biljana Borzan, koja se u Europskom parlamentu bavi sigurnošću hrane i zalaže se da građani EU-a imaju pristup hrani koja je kvalitetna, sigurna i u skladu s najvišim standardima.
Ipak, često se dogodi da se konzumira zdravstveno neispravna i po zdravlje štetna hrana.
- Građani koji su konzumirali kontaminiranu hranu i zbog toga pretrpjeli zdravstvene posljedice mogu tražiti obeštećenje putem sudova, podnošenjem tužbe protiv proizvođača, distributera ili trgovca, ovisno o odgovornosti u lancu opskrbe. Nažalost, takvi procesi često su dugotrajni i složeni, pa bi jedan od prioriteta trebao biti stvaranje učinkovitijeg sustava za rješavanje ovakvih situacija, uključujući mogućnost jednostavnijeg prijavljivanja slučajeva i bržeg obeštećenja - naglašava Borzan.
Posljednjih mjeseci svjedoci smo sve gotovo svakodnevnog povlačenja da polica određenih proizvoda, i ne samo prehrambenih već i plastičnih, kuhinjskog posuđa i dječjih igračaka.
Tko je odgovoran za tolike količine hrane po trgovačkim centrima koja se prodaje a ne udovoljava standardima kvalitete i što bi trebalo učiniti pa da građani budu barem malo sigurniji. Osim što potroše svoj novac (sve je enormno skupo) onda još dobiju hranu koja ne odgovara kvaliteti ili je toliko kontaminirana da im ugrožava zdravlje?
- Kada pričamo o sigurnosti i zdravlju građana, potrebno je značajno ubrzati proces analize hrane. Tehnološka unapređenja i digitalizacija su neki od rješenja za bržu analizu jer se smanjuje vrijeme tijekom kojeg kontaminirani proizvodi ostaju na tržištu.
Također, moramo se kao društvo nastaviti zalagati za veću transparentnost i javno dostupne podatke o inspekcijama i analizama hrane, što bi dodatno potaknulo proizvođače da podižu standarde. Na kraju, morale bi se povećati sankcije za one koji stavljaju na tržište hranu koja ne udovoljava standardima, jer trenutačne kazne očito nisu dovoljan poticaj za odgovornije ponašanje - naglašava Borzan.
Trenutačna ekonomska situacija uz najveću stopu inflacije u eurozoni tjera građane na velike izdatke i nedopustivo je da uz visoke cijene dobiju hranu koja je nesigurna ili loše kvalitete. O tome se moramo ozbiljno pozabaviti na razini EU-a, kako bi se pronašla održiva rješenja za zaštitu potrošača.
Kontrole hrane i hrane za životinje u trgovačkim centrima provode nadležni inspektori, veterinarski, sanitarni i poljoprivredni inspektori Državnog inspektorata.
Zalijevanje vodom iz autopraonica
Ako se utvrdi neka neispravnost, putem sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) oglašava se povlačenje čitave serije proizvoda te se potrošači pozivaju da ne konzumiraju takve proizvode, pojašnjavaju stručne službe Ministarstva poljoprivrede, ali ne daju konkretan odgovor zbog čega kontrole i analize toliko dugo traju i uglavnom dok su poznati rezultati proizvod je već konzumiran.
Predsjednica udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević kazala nam je da je za potrošača najvažnije da ono što kupi nije štetno za zdravlje. Svjedoci smo različitih informacija kojima nas bombardiraju, pa tako se svojevremeno govorilo da se kineski češnjak zalijeva vodom iz auto praonica, pa su bile jabuke iz Poljske zagađene pesticidima.
- Više smo puta tražili da savez potrošača kao neovisno tijelo provodi kontrole kvalitete hrane, što bi bilo brže i učinkovitije od dosadašnjeg načina kontroliranja. Ali, Hrvatska to ne želi jer su prejaki trgovački lobiji - zaključila je Ana Knežević.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....