Uoči Uskrsa, udruge za zaštitu životinja tradicionalno podsjećaju na skrivena lica blagdanskih stolova. Tako i ove godine iz udruge Prijatelji životinja pozivaju građane da razmisle o podrijetlu jaja i šunke koji su uobičajeni dio uskrsnih obroka te da odaberu suosjećajniji način proslave – bez patnje životinja.
Udruga upozorava na teške uvjete u industriji jaja gdje kokoši provode život zatvorene u kavezima, pod jakim umjetnim svjetlima i bez mogućnosti iskazivanja prirodnog ponašanja. Osim toga, muški pilići – jer ne nose jaja i nisu pogodni za tov – svakodnevno se, odmah po izlijeganju, usmrćuju, najčešće mljevenjem. Takva praksa, ističu, provodi se i u Hrvatskoj.
– U industriji jaja, živa bića pretvorena su u biološke strojeve za proizvodnju hrane, dok su higijenski i životni uvjeti u kojima žive izuzetno pogodni za pojavu zaraznih bolesti poput ptičje gripe – ističe Vlatka Balaš Cerjak, koordinatorica projekata u Prijateljima životinja.
Napominje i da se europsko tržište početkom godine suočilo s manjkom jaja upravo zbog bolesti koje proizlaze iz intenzivne proizvodnje. Ipak, dodaje, jaja nam nisu potrebna – ni za slavlje ni za zdravlje.
Prema dostupnim podacima, prosječni stanovnik Hrvatske godišnje potroši više od 200 jaja, a njihova konzumacija znatno raste uoči Uskrsa. No iz udruge poručuju da jaja sadrže visok udio kolesterola i povezana su s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
– Uskrs nije i ne mora biti praznik prejedanja jajima i mesom. Njegova istinska poruka nadilazi tradiciju tanjura prepunih proizvoda životinjskog podrijetla. Blagdanski stol možemo obogatiti jelima koja slave život i ne uključuju patnju drugih bića – dodaje Balaš Cerjak.
Prijatelji životinja predlažu raznovrsna i ukusna biljna jela kao zdraviju i etički prihvatljiviju alternativu: francusku salatu s biljnom majonezom, proljetnu juhu od graška i špinata, vegansku pincu, biljne pečenke, šunkicu od sejtana, kajganu od tofua te lagani kolač s limunom.
Udruga također apelira da se umjesto kokošjih jaja koriste drvena, kartonska ili platnena jaja za bojanje i dekoraciju, čime se izbjegava doprinos okrutnosti u industriji jaja. Posebno upozoravaju i na neprimjerenu praksu kupnje pilića i kunića kao „uskrsnih darova“ za djecu, jer životinje često završe napuštene čim postanu "dosadne".
– Umjesto impulzivne kupnje, pozivamo građane da razmotre udomljavanje napuštenih pasa ili mačaka, ali samo ako imaju dugoročnu mogućnost brinuti se o životinji – poručuju iz udruge.
Zaključno, iz Prijatelja životinja pozivaju sve da ovog Uskrsa slave suosjećajno, održivo i odgovorno: uz biljnu hranu, bez kupnje životinja, i s porukom da Uskrs može biti blagdan novog početka – i za nas, i za životinje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....