Na pučinskom otoku nema potrebe za deset trgovačkih društava i deset direktora. Lastovo ima Komunalca, društvo koje brine o zbrinjavanju otpada, održavanju čistoće, javnom prijevozu, održavanju cesta i drugim građevinskim radovima, pogrebnim poslovima, pa i proizvodnji kruha, peciva i kolača. Nekoliko dana prije ulaska u Veliki tjedan, u prodaji su bile prve ovogodišnje fogace. Toliko su dobre i iščekivane, da je lokalna pekara u ovo doba godine primorana primati rezervacije.
Sve do Malog Uskrsa ili Bijele nedjelje, lokalna pekara za čitav otok priprema sočnu i mirisnu lastovsku inačicu pince ili sirnice, kaže Diana Magdić, direktorica Turističke zajednice općine Lastovo, uz čiju je pomoć nastala ova priča o fogaci i lastovskim uskrsnim običajima.
Kao i sav kruh koji svakodnevno peku, u Komunalcu ponosno ističu kako fogace rade bez aditiva. Iako je u mirovini, Ivica Borovina se i ove godine vratio u pekaru radi pripreme fogace.
Kako vijest o dobrim stvarima uvijek nađe put do šire publike, i preko mora, na laude koje su opjevale ovaj njihov slatki uskrsni kruh, iznimno su ponosni spomenuti Borovina, baš kao i njegov prethodnik Nikola Pavličević. Najmanje pedeset godina, fogace pripremaju muškarci, da bi to nasljedstvo nastavila njegovati i Darinka Barbić.
U pripremi pekarskih proizvoda važno je držati se redoslijeda. Nekad to zahtijeva mnogo strpljenja, a kod slastica i precizno mjerenje te optimalnu temperaturu. No, ovi vrsni majstori fogace spretno izbjegavaju otkriti baš sve tajne ukusne fogace, ali pritom ne skrivaju koliko ih vesele upućena pitanja.
Uz kruškovac i rum, fogaca je začinjena mirisnim neprskanim otočnim limunima i narančama te na kraju premazana tučenim bjelancem i posuta šećerom. Za razliku od nekih dubrovačkih recepata, u njih se ne stavlja rozulin, inače omiljen i na Lastovu. Kako navodi Diana Magdić, možda zbog pažljivo čuvanog recepta, a možda zbog izrazite i specifične arome lastovskih agruma ili, pak, tehnike pečenja, fogace su najomiljenija uskrsna slastica na Lastovu - savršene teksture, vlažnosti, okusa i mirisa. Iako ih neki pripremaju i kod kuće, upravo te iz krušne peći Komunalca takav su hit da se rezerviraju i svečano dočekuju u trgovini, jer brzo nestanu s polica.
Direktorica Turističke zajednice primjećuje da je naš najudaljeniji naseljeni otok, očito zbog izoliranosti, razvio niz specifičnih tradicija, svjetovnih i sakralnih. Tako je i slavljenje Uskrsa ponešto drugačije nego u drugim krajevima Hrvatske.
Za Veliki četvrtak, petak i subotu ne radi se u polju. U Veliku, odnosno Bilu subotu, običaj je umiti se vodom koja je netom blagoslovljena u crkvama, a ako netko nema tu vodu, valja se umiti na vrelima, potocima, rijekama, moru. Bogoslužje, klanjanje i napjevi slični su kao i drugdje. Međutim, blagoslov hrane relativno je nova pojava na Lastovu koju su, kako kaže Đana Ivelja, donijele nevjeste iz drugih krajeva koje su se udale na Lastovo. Marija Kapiteli kao tradicionalna uskrsna jela navodi kajganu za doručak, i napominje pritom da prije nije bilo šunke, dok su se za ručak jeli juha i kozlić,... Ako je toga bilo.
Pred samu misu na Uskrs, na Lastovu se „pucaju jaja“. Prema kazivanju otočana, nekad su se pucala sve do Malog Uskrsa, odnosno do kraja Vazmene osmine. Milan Frlan nije siguran kako je i kada ovaj običaj došao na Lastovo, ali mu je poznato da donekle sličan postoji u Sloveniji i Švicarskoj. Djeca, naime, polažu kuhana jaja na vrh skalina župne crkve sv. Kuzme i Damjana, da bi ih nekolicina muškaraca koji održavaju tu tradiciju, s udaljenosti od osam skalina niže, gađala kovanicama. Pogođeno jaje, zajedno s novčićem koje se u njega zabije, odnosi dijete čije je jaje, a kompenziraju im se, sitnijim iznosima, i promašaji. Potrebna je prilična vještina da bi se pogodilo jaje, ali je dječje veselje neprocjenjivo pa će se običaj, nadaju se Lastovci, sačuvati.
Video sadržaje ustupila TZ Lastovo
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....