StoryEditorOCM
Arhivna sastanku u Zagrebu kojim je predsjedao božidar kalmeta postignut dogovor između riječkog špeditera i šibenske tvrtke

‘Luka Šibenik’ spremna pozajmiti ‘Transadriji’ novac za oporavak

Piše PSD.
3. travnja 2011. - 18:02

Transadria” je na dobrom putu da izbjegne stečaj. Zakopane su i ratne sjekire između njezine uprave i Davora Škugora, direktora “Luke Šibenik”, tvrtke koja je u 50-postotnom suvlasništvu ovoga riječkog špeditera.

Rezultat je to u petak održanog zajedničkog sastanka, kojem je u Zagrebu predsjedao ministar Božidar Kalmeta, s kompletnom upravom “Transadrije”, zatim Davorom Škugorom i Draškom Lambašom, čelnicima “Luke Šibenik”, te Ozrenom Matijaševićem, prvim čovjekom HUS-a, i predstavnicima Porezne uprave.

Predsjednik Uprave “Transadrije” Miran Ključariček te članovi Uprave Darko Tonžetić i Branimir Lepur predočili su ministru Kalmeti plan restrukturiranja i ozdravljenja te najstarije i najjače špediterske tvrtke u ovom dijelu Europe.

Kako su poslovne banke Hypo Alpe Adria banka i BKS banka pokazale spremnost da reprogramiraju svoja potraživanja i daju novu financijsku injekciju “Transadriji”, koju je od početka ove godine temeljito počela pospremati aktualna uprava, zaključeno je da, radi očuvanja najmanje 350 radnih mjesta, svoju potporu ozdravljenju “Transadrije” da i država.

Deblokada računa

- U tom smislu je dogovoreno da već u ponedjeljak ministar Božidar Kalmeta i Ozren Matijašević u Ministarstvu financija pronađu zakonska rješenja kako bi Porezna uprava deblokirala račun tvrtke. Naime, “Transadria” u ovom trenutku državi duguje oko 12 milijuna kuna, s tim da je pet milijuna stiglo na naplatu, zbog čega je država blokirala račun ovoj tvrtki. Očekuje se da se ta potraživanja reprogramiraju, a naplata odgodi za nekoliko mjeseci. Kako su banke suglasne da i one reprogramiraju svoja potraživanja i uz to daju dodatnu financijsku injekciju za oporavak “Transadrije”, “Luka Šibenik” će dati spornu pozajmicu oko koje se posljednje vrijeme digla velika halabuka - izvijestili su nas iz Uprave “Transadrije”.

Među ostalim, dogovoreno je da se zaustavi medijska kampanja protiv te Uprave, te u miru, za dobrobit i “Luke” i “Transadrije”, nastave rješavati problemi. Inače, Uprava “Transadrije” je u proteklom razdoblju, kako bi spasila tvrtku od stečaja, povukla niz vrlo konkretnih poteza. 

- Najvažnije je da su naše poslovne banke - Hypo Alpa Adria i BKS banka - podržale plan restrukturiranja tvrtke. Kako je naša imovina od 50-ak milijuna eura višestruko veća od duga, a više nije u pitanju ni solventnost tvrtke, stvorene su pretpostavke za normalno poslovanje. Točno je da su pred nama bolni rezovi. Već smo oglasili prodaju dijela svoje imovine koja nije u izravnoj funkciji osnovne naše djelatnosti.

- Među ostalim, prodajemo upravnu zgradu u Rijeci koja se procjenjuje na 21 milijun eura, zgrade u Šibeniku od 2,5 milijuna eura. Prodajemo i dva kata nebodera u Ljubljani, zgradu u središtu Kopra. Uz još neke poteze osovit ćemo se na noge, podmiriti dugove, isplatiti zaostale plaće i započeti novi razvojni ciklus. Na žalost, na putu do ozdravljenja i prilagodbe novonastalim tržišnim prilikama, morali smo povući i bolne rezove, otpustiti višak radnika - kaže Branimir Lepur, član Uprave.

Marijan DŽAMBO

Lepur: Imamo velike planove

Lepur odbija optužbe da je Uprava “Transadrije” željela “potopiti” “Luku Šibenik”.

- Ona je za nas od strateškog interesa. Uvjereni smo da može raditi i bolje i više. Želimo joj vratiti stari sjaj i donijeti nove poslove. Danas tu radi 180 radnika i godinama tavori na robama iz kutinske “Petrokemije” koja kad zakašlje, potrese “Luku Šibenik”. Upravo smo za ovu godinu dogovorili prekrcaj najmanje sto tisuća tona drvne mase, a nije isključeno i još 60-ak tisuća druge robe. Također, pri kraju su pregovori sa švicarskom tvrtkom GWH iz Ženeve koja bi iduće godine u šibensku luku dovela još 300 tisuća tona novih tereta. To podrazumijeva i ulaganja u lučka postrojenja. U “Luci” bismo već ove godine otvorili barem još 40-ak novih radnih mjesta i, što je osobito važno, osjetnije povećali plaće radnicima - zaključuje Branimir Lepur.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. siječanj 2026 18:59