Novi poslovi za šibensku Luku stižu s Transadrijom

Otkako je Transadrija kao većinski vlasnik šibenske Luke odlučila aktualnu upravu, Davora Škugora, zamijeniti novom, Branimirom Lepurom, kako bi osigurala “lučku” pozajmicu od 5,5 milijuna kuna, strasti se ne smiruju.

Nakon što je Lepur pokušao obmanuti javnost izjavom da je postignut dogovor i Luka pristala dati pozajmicu TNSA, oglasio se direktor Škugor i demantirao takav “deal”. Štoviše, pozvao se i na stav resornog ministarstva koje pozajmicu, na “treći račun”, drži nezakonitom.

U najnovijem reagiranju iz šibenske Luke, Milivoj Paić, jedan od čelnih ljudi koji je u tvrtki od 1978.g., danas u sektoru financija, osvrće se na Lepurove “netočne i tendenciozne izjave da Luka Šibenik godinama tavori na robama Petrokemije koja kad zakašlje, potrese Luku.”

-Sve što je u ovoj tvrdnji točno jest da se svaki poremećaj u radu kutinske Petrokemije odražava na poslovanje Luke, a što se potvrdilo u 2009.g. No, tavoriti, kako veli Lepur, značilo bi mizerno ili jadno poslovati - dodaje Paić - što se za Luku Šibenik nikako ne može reći.

Prema riječima Milivoja Paića, jednog od bivših direktora, Luka je opstala i razvijala se upravo zahvaljujući svojoj specijalizaciji u prekrcaju fosfata i mineralnih gnojiva. Uglavnom od toga posla lučka djelatnost danas ostvaruje godišnji prihod od oko 5 milijuna eura, a prije Domovinskog rata prihod je premašivao i 10 milijuna eura - navodi Paić.

U Luci danas radi 186 radnika, a prije rata ih je, kaže, bilo 400. Godišnji prekrcaj iznosi oko 650 tisuća tona, uglavnom sirovina za proizvodnju mineralnih gnojiva, a prije je Luka prekrcavala i do 1,2 milijuna tona, dominantno fosfata i mineralnih gnojiva.Tako drastično smanjenje prekrcaja posljedica je gubitka tržišta u Srbiji, do čega je došlo raspadom Jugoslavije.

-Od prekrcaja roba za Petrokemiju, što je u osnovi bio uvjet za funkcioniranje lučke djelatnosti u Šibeniku, uvijek se dobro živjelo - ističe Paić. Naravno - kaže- i svaki drugi posao prekrcaja za Luku dobrodošao je, ali je takvih malo, a obećanja, napose od Transadrije (TNSA) puno, pa u tom duhu nastupa i Branimir Lepur najavljujući nove poslove koje će TNSA osigurati šibenskoj Luci.

-Nije mi jasno kako Lepur može govoriti da Luka tavori, a znade kolikim sredstvima raspolaže i da TNSA od nje traži pozajmicu od 5,5 milijuna kuna kako bi se izvukla iz financijske “gabule” - ističe jedan od vodećih ljudi poduzeća i konstatira da je šibenska Luka godinama najveća i najznačajnija dalamtinska luka čiji je kapital na kraju 2010.g. iznosio preko 31 milijun kuna.

Poduzeće, s iznimkom 2009.g., svake godine ostvaruje pozitivan financijski rezultat, dijeli dividende i akumulira sredstva za investicije nužne za razvoj lučke djelatnosti u Šibeniku.

U publikaciji koju izdaje Financijska agencija, BON-1, Luka Šibenik je izvanredno dobro rangirana u odnosu na svoju djelatnost i hrvatsko gospodarstvo u cjelini. Zatražila je produženje prvenstvene koncesije koja joj istječe 2014.g., a da bi ga dobila, potrebno je, navodi Paić, u Luku Šibenik investirati preko 20 milijuna eura.

- Pitam vas kako to učiniti ako akumulirana sredstva podijelimo vlasnicima, kako vi to tražite.

Za ovako suludu ideju - poručuje s ironijom na kraju - glasati možete samo vi, a siguran sam da su ostali suvlasnici protiv. Možete to i ostvariti jer ste većinski vlasnik, koji je “dobro” upravljao TNSA-om, pa zašto ne bi i svojim vlasništvom nad Lukom Šibenik.

Pet godina izvan pogona Šibenska Luka je zbog ratnih događanja bila gotovo pet godina bez mogućnosti poslovanja, a u neprijateljskom bombardiranju grada 1991.g. znatno je razorena. Obnovila je ratom oštećena postrojenja upravo zahvaljujući svome dugogodišnjem kupcu, kutinskoj Petrokemiji (28-postotonom suvlasiku Luke), a ne Transadriji - veli Paić. Inače, Luka Šibenik je 1983.g. izgradila terminal za rasute terete,vrijedan preko 20 milijuna dolara i uglavnom financiran kreditima koji su iz poslovanja s fosfatima i mineralnim gnojivima u cijelosti otplaćeni.