Sanacija: isti model za TEF i Dugi Rat

Direktor MLM grupe nastoji otkloniti dileme u javnosti da je sanacija troske opasan zahvat

PIŠe Marijan DŽAMBO / EPEHA

Po modelu šibenskog TEF-a sanirat će se i 1,8 milijuna tona dugoratske troske. Tehnologija što se koristi za zbrinjavanje troske iz kruga ugasle Tvornice elektroda i ferolegura u Šibeniku, kao i kompletan tehničko-tehnološki i financijski model sanacije kruga te bivše tvornice najvjerojatnije će se primijeniti i kod sanacije dugoratske tvornice ferolegura u čijem krugu je deponirano 1,8 milijuna tona silikomanganske troske.

Takvu mogućnost je u Šibeniku najavio dr. Sadik Čolić, vlasnik i direktor zagrebačke MLM grupe, kojoj je povjerena sanacija 800 tisuća tona silikomanganske troske koja je proteklih sto godina rada TEF-a kao otpad deponirana u moru na ušću Krke.

 - Uz sudjelovanje najeminentnijih domaćih i inozemnih instituta, čiji stručnjaci su sačinili desetak najrazličitijih znanstvenih, ekoloških i ekonomskih studija i elaborata, osmišljen je model da se taj otpad, gravitacijskom separacijom pretvori u vrlo vrijednu sirovinu čiji se dio može iskoristiti, prije svega, u građevinarstvu - kazao je Čolić.

Oko 800 tisuća tona troske otišlo je na dno kod ušća Krke / Nikša Stipaničev / CROPIX

On se u uredu šibenske gradonačelnice Nedjeljke Klarić pred novinarima pojavio u društvu akademika Vlatka Silobrčića, redovitog člana HAZU prof. dr. Vladimira Bermaneca, redovitog profesora na zagrebačkom PMF-u dr. sc. Ante Jadrijevića, izumitelja postrojenja za izvedbu tzv. mlaznog betona, te dr. Zdravka Ramljaka, direktora Ramtech Instituta, stručnjaka za asfalt.

Oni su svojim stručnim i znanstvenim autoritetima nastojali otkloniti posljednje dileme u šibenskoj javnosti da je sanacija troske iz TEF-a vrlo opasan zahvat, ne samo za stanovnike Crnice, već uopće biljni i životinjski svijet na kopnu i u moru.

Uz poruku da su sve studije pokazale kako je mljevenje troske i uopće odvajanje metala bezopasna operacija, spomenuti znanstvenici su iskazali oduševljenje što je pronađen tehničko-tehnološki način te financijski isplativ model da se ta troska pretvori u sirovinu i ukloni iz Crnice.

Velika zarada na trosci

- U početku sam mislio da je odvoženje troske, zbog koje je ova lijeva obala ušća Krke i doslovno bila crna točka, velika utopija. Sretan sam što se pokazalo da ju je moguće ukloniti, a obali vratiti njen prirodni izgled - kaže dr. Bermanec.

 Koliko će Sadik Čolić i njegov britanski partner Westbroock Resource zaraditi na troski? Čolić ne krije da se radi o profitabilnom poslu, ne samo za njega, već i oko stotinu šibenskih obitelji koje trenutačno žive od tog posla, pa i sam grad, koji će dobiti svoj dio kolača.

Slobodne novinarske procjene govore da se radi o desetinama milijuna eura. Samo na silikomanganu zarada bi se mogla mjeriti u desetinama milijuna eura. Što se tiče ostatka troske, koja je podobna za proizvodnju asfalta, pa i beton, ona bi mogla donijeti između deset i 20 milijuna eura.

- Troska bi mogla zamijeniti u Dalmaciji deficitarne eruptivne materijale koji se za gradnju autocesta dovoze iz Zagorja. Tona tog materijala je između 12 i 15 eura, a s troškovima prijevoza dostiže oko 40-ak eura. Tržište je, bez sumnje, osigurano jer se u Hrvatskoj godišnje proizvede do 4,5 milijuna tona asfalta - kaže Ramljak.

Troska već u cesti prema Sinju Koliki su izgledi da šibenska, pa i dugoratska troska bude ugrađena u autocestu prema Dubrovniku? - Naša dosadašnja istraživanja su pozitivna. Uostalom, dugoratskom troskom rađena je cesta Split - Sinj kao i benkovačka cesta - kaže Ramljak.