Prvo nije bilo dovoljno novca, onda su došli komunisti koje nije bilo briga, a nakon njih opet nije bilo novca. Tako bi se, u prilično pojednostavljenoj varijanti, mogla opisati povijest gradnje Crkve sv. Nikole biskupa u Mandalini, koja će u četvrtak, nakon stotinu i tri godine od početka gradnje, konačno dočekati svečano otvorenje zvonika. Tim činom bit će dovršeno ono što je započeto daleke 1913. godine, kada je Kraljevska mornarica počela s gradnjom crkve na zemljištu koje je šibenska općina tadašnjem selu Mandalina darovala još 1899. godine. Uglavnom, crkva u današnjoj šibenskoj četvrti Mandalina gradila se samo dvije godine kraće od šibenske katedrale.
A i potrajalo bi to i puno dolje, da nije bilo mještana koji su odlučili uskočiti. Za gradnju velebnog zvonika bilo je potrebno skupiti više od 100 tisuća eura; dvije trećine dala je Šibenska biskupija, a za preostalu trećinu kucalo se na vrata i tražile donacije. To su radili i neki od naših sugovornika, Mandalinjana, koji su htjeli ostati neimenovani u ovom tekstu, jer "ne žele uzimati sve zasluge".
- Najteže je kucati na vrata i tražiti novac od ljudi. I onda kad oni pitaju koliko triba dat, mi kažemo ‘aj barem koliko bi dali za gajbu piva‘ - kažu nam Mandalinjani.
Bilo je po Mandalini crkvica i prije, po nekim istraživanjima već je u 13. stoljeću tu sagrađena jedna. Župa je uspostavljena 1544., a molilo se uglavnom u crkvici sv. Mandaljene (Magdalene) pa kojoj je, očito je, Mandalina i dobila ime. No, s vremenom je postala premala, jer je rastao i broj stanovnika, ali i stalno se na tom poluotoku gomilala vojska, tada austrougarska.
Gradnju nove crkve, ove koja se ovih dana dovršava, prekinuo je Prvi svjetski rat, a i pitanje je koliko bi se došlo u gradnji budući da su troškovi bili 23 tisuće kruna, a mještani su do početka gradnje skupili oko 3000. Potom je 1939. godine prilično izgorjela, a priča kaže da ju je potpalio svećenik koji je iz nje ukrao zlatni nakit koji su vojnici desetljećima ostavljali kao zavjet Bogu. Obnova je dovršena u studenom 1940., a prema knjizi Krste Stošića "Sela šibenskog kotara" iz 1941., "luksuzni zvonik nad glavnim vratima morao je izostati". Opet nestalo para pa je sagrađen jedan "čedniji nad sakristijom".
- Dok saveznici 1943. nisu bombardirali Šibenik i sravnili Crkvu sv. Nikole biskupa sa zemljom, u njoj se održalo samo jedno jedino vjenčanje. Nakon rata, JNA je u Mandalini ustanovila svoju vojno-pomorsku bazu, a svaki pokušaj obnove crkve vlasti bi sabotirale. Mise su se služile čak i u jednoj konobi di je inače bila gostionica - kazuju nam naši sugovornici.
U međuvremenu je prošao još jedan rat, Domovinski, i dugi proces obnove crkve počeo je 2005. godine koji će, eto, službeni kraj imati u četvrtak, 14. svibnja 2026. Konačno se nad Mandalinom i njezinom crkvom nadvio zvonik s dva originalna zvona. Naime, zvona su napravljena još 1926. godine, a izradio ih je majstor Jakov Cukrov u svojoj ljevaonici u Splitu.
- Komad jednog zvona se odvojio, a onda su Mandalinjani odlučili da oni to sami mogu zakrpati pa sad to zvono malo čudno odzvanja - kažu nam mještani Mandaline, ističući da je zvonik u funkciji od kolovoza prošle godine, a sa svečanim otvorenjem se čekalo zbog fasade koja je nedavno dovršena.
- Kad crkvena zvona zvone ljudi obično grintaju, a kod nas toga nema, jer su svi dali novac za to.
Osim po stogodišnjoj gradnji crkve, župa u Mandalini specifična je i po svojim župnicima. Od 2013. godine župu je preuzela Družba Duha Svetoga, prvi župnik bio je Josaphat Ngimonyio Mosha iz Tanzanije, zamijenio ga je kolega iz Sierra Leonea, a danas je župnik Arkadiusz Krasicki iz Poljske s vikarom iz Nigerije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....