– Gotovo 20 godina vodim bitku da mrtvaci ne budu povlaštena javno-komunalna, nego "tržišna roba" kojoj jednakopravno imaju pristup i lokalna javna poduzeća kao i privatne tvrtke i obrtnici. Novim Zakonom o pogrebničkoj djelatnosti, čiji je prijedlog pripremila Vlada i uskoro će pred Sabor, napokon mi se otvara mogućnost da izgradim privatnu mrtvačnicu, a nisam odustao of svojedobno objelodanjene ideje o otvaranju prvog privatnoga groblja u Hrvatskoj. Imam šestero djece i vjerujem da će se ovaj obiteljski biznis nastaviti.
Također, imam bogato pogrebničko iskustvo, ali i druge predispozicije da stvorim respektabilnu pogrebničku tvrtku koja će pružati kompletne usluge na najvišoj razini. To je razlog što su sastavljači zakona napokon prihvatili moje prijedloge, koje već godinama šaljem svim središnjim vlastima u Zagreb moleći ih da ukinu monopolistički položaj lokalnih komunalnih poduzeća koja pružaju pogrebne usluge i tako prihvate činjenicu da su pokojnici "roba", kako je to i u ostalim europskim zemljama – kaže Šolić.
Prijevoz pokojnika za 100 kuna umjesto za 1600
Šolić bitku za otvoreno tržište ne vodi slučajno i iz nekih altruističkih pobuda, premda stalno naglašava da umrle na onaj svijet treba ispratiti s dostojnim pijetetom, da se obitelji u tim trenucima tuge i žalosti ne opljačka. Naime, on ne krije da je to djelatnost u kojoj se vrti velik novac.
– Godišnje se u Hrvatskoj obavi više 50 tisuća pokopa. Uz prosječnu cijenu od 1000 eura, tu je riječ o najmanje 50 milijuna eura. Na žalost, taj je novac monopolistički usmjeravan prema javnim pogrebnim poduzećima. Lokalne su vlasti osnivači tih poduzeća, a zakonodavac im je ostavio mogućnost da biraju koncesionare koji će imati ekskluzivno pravo prijevoza pokojnika od mjesta smrti do mrtvačnice. Iz toga su se, razumljivo, u startu isključivali privatni pogrebnici, a te su se usluge bezobrazno visoko naplaćivale obiteljima pokojnika.
U normalno radno vrijeme u Šibeniku od bolnice do Kvanja naplaćivali bi 1000 kuna, a u popodnevnim satima, recimo, iz staračkog doma do Kvanja i po 1600 kuna. Tako se nepotrebno "zidaju" pogrebni troškovi, a na kraju sve plaća obitelj pokojnika. Nadam se da je tomu došao kraj. Osobno ću uvesti tarifu da se od mjesta gdje se preuzima pokojnika u krugu od pet kilometara naplaćuje samo 100 kuna, a preko toga svaki sljedeći kilometar 60 posto od cijene litre benzina – kaže Šolić.
– To je stvaralo nevjerojatan nered u toj branši. Ako bi pogrebno poduzeće iz Zadra obavilo prijevoz pokojnika u Sisak, ono nije moglo tu obaviti pokop, nego je moralo izvršiti primopredaju umrlog lokalnoj tvrtki koja je imala koncesiju za pokope na tom groblju. Ovo se ispravlja u novom zakonu. Zalagao sam se za to, ali cjelokupne izmjene u pogrebničkoj djelatnosti potaknute su i posljednjim prosvjedima zagrebačkih grobara – ističe Šolić.
Što se tiče svojedobne ideje o privatnom groblju, Šolić kaže da od toga ne odustaje.
– Ranije sam u nekoliko navrata pokušao otvoriti privatno groblje i tako zaokružiti svoj biznis. Na žalost, na mojoj strani nisu bile ni lokalne vlasti ni zakonodavstvo. Više ne vidim razloga zašto ne bih otvorio privatno groblje. Ako postoje privatna rodilišta, škole, bolnice i starački domovi, zašto privatnici i u Hrvatskoj ne bi mogli, kao u Srbiji i Bugarskoj, ljudima nuditi vječna počivališta? – pita se Šolić.
– Groblje mora imati svu potrebnu infrastrukturu, od parkirališta, vode, struje do prilazne ceste. Naravno, izgradit ću prostor gdje će se prije pokopa čuvati pokojnici, kao i prostor gdje će se obavljati posljednji ispraćaj. U planu je i gradnja crkvice, a vodit ću računa i o ateistima, kao i o pripadnicima drugih vjera – kaže Šolić.
– Godišnje se u Hrvatskoj obavi više 50 tisuća pokopa. Uz prosječnu cijenu od 1000 eura, tu je riječ o najmanje 50 milijuna eura. Na žalost, taj je novac monopolistički usmjeravan prema javnim pogrebnim poduzećima. Lokalne su vlasti osnivači tih poduzeća, a zakonodavac im je ostavio mogućnost da biraju koncesionare koji će imati ekskluzivno pravo prijevoza pokojnika od mjesta smrti do mrtvačnice. Iz toga su se, razumljivo, u startu isključivali privatni pogrebnici, a te su se usluge bezobrazno visoko naplaćivale obiteljima pokojnika.
U normalno radno vrijeme u Šibeniku od bolnice do Kvanja naplaćivali bi 1000 kuna, a u popodnevnim satima, recimo, iz staračkog doma do Kvanja i po 1600 kuna. Tako se nepotrebno "zidaju" pogrebni troškovi, a na kraju sve plaća obitelj pokojnika. Nadam se da je tomu došao kraj. Osobno ću uvesti tarifu da se od mjesta gdje se preuzima pokojnika u krugu od pet kilometara naplaćuje samo 100 kuna, a preko toga svaki sljedeći kilometar 60 posto od cijene litre benzina – kaže Šolić.
Nered u branši
I doista, aktualni tekst predloženog zakona kao da je pisao ovaj šibenski pogrebnik. Zakonodavac napokon ukida koncesije koje su pojedinim tvrtkama – a to su uglavnom bile njihove javne tvrtke – davale lokalne vlasti.– To je stvaralo nevjerojatan nered u toj branši. Ako bi pogrebno poduzeće iz Zadra obavilo prijevoz pokojnika u Sisak, ono nije moglo tu obaviti pokop, nego je moralo izvršiti primopredaju umrlog lokalnoj tvrtki koja je imala koncesiju za pokope na tom groblju. Ovo se ispravlja u novom zakonu. Zalagao sam se za to, ali cjelokupne izmjene u pogrebničkoj djelatnosti potaknute su i posljednjim prosvjedima zagrebačkih grobara – ističe Šolić.
Što se tiče svojedobne ideje o privatnom groblju, Šolić kaže da od toga ne odustaje.
– Ranije sam u nekoliko navrata pokušao otvoriti privatno groblje i tako zaokružiti svoj biznis. Na žalost, na mojoj strani nisu bile ni lokalne vlasti ni zakonodavstvo. Više ne vidim razloga zašto ne bih otvorio privatno groblje. Ako postoje privatna rodilišta, škole, bolnice i starački domovi, zašto privatnici i u Hrvatskoj ne bi mogli, kao u Srbiji i Bugarskoj, ljudima nuditi vječna počivališta? – pita se Šolić.
Planira i gradnju crkvice
Gdje bi moglo "niknuti" prvo privatno groblje u Šibeniku, pa i u Hrvatskoj? Šolić navodno ima nekoliko vrlo prigodnih lokacija koje mogu udovoljiti svim zahtjevima. Prije svega, da bude "pri ruci" rodbini i bližnjima koji žele što češće posjećivati pokojnike.– Groblje mora imati svu potrebnu infrastrukturu, od parkirališta, vode, struje do prilazne ceste. Naravno, izgradit ću prostor gdje će se prije pokopa čuvati pokojnici, kao i prostor gdje će se obavljati posljednji ispraćaj. U planu je i gradnja crkvice, a vodit ću računa i o ateistima, kao i o pripadnicima drugih vjera – kaže Šolić.
Žderačina skuplja od pogrebaUobičajena praksa u Hrvata, pogotovo Dalmatinaca, da se troši puno novca na gomilu vijenaca, polako se mijenja. Je li to pod utjecajem krize ili drukčije svijesti, sve je manje vijenaca, a polako se ustaljuje praksa da se novac namijenjen vijencima daruje udrugama ili crkvi. – Točno je da se za pogrebe troši manje novca nego prije. Uočljivo je, međutim, da se poslije ispraćaja sve više novca troši na žderačinu, što je, priznat ćete, degutantno. |
Tuđa iskustvaSofija: Rezervirano za bogataše |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....