Istraživači Instituta "Ruđer Bošković", u sklopu projekta POLLMAR, proveli su od 7. do 11. travnja terenski eksperiment na morskoj istraživačkoj postaji Martinska pokraj Šibenika kako bi utvrdili što se događa kad pelud s kopna dospije u more, priopćio je IRB.
Eksperiment je proveden pod vodstvom Slađane Strmečki Kos, a znanstvenici su analizirali može li pelud otpuštati organsku tvar i hranjive spojeve koji mijenjaju biogeokemijske procese u moru i utječu na mikroorganizme.
Iz IRB-a navode kako pelud u Jadranu nije nova pojava, no klimatske promjene mijenjaju trajanje i intenzitet sezona oprašivanja, pa znanstvenici sve više istražuju procese koji povezuju atmosferu i more, prenosi N1.
Peludna zrnca nošena vjetrom talože se na morskoj površini, gdje mogu otpuštati organsku tvar i hranjive spojeve te utjecati na biogeokemijske procese u moru. Posebno je važan površinski mikrosloj mora, najtanji sloj na granici mora i zraka, u kojem se susreću atmosfera, sunčevo zračenje, organska tvar i mikroorganizmi.
"Naša prethodna istraživanja u šibenskom području pokazala su da je površinski mikrosloj mora obogaćen peludnim zrncima koja su uglavnom lokalnog i regionalnog podrijetla. Tijekom 2024. godine u tom smo sloju identificirali čak 89 različitih peludnih vrsta", istaknula je voditeljica projekta Strmečki Kos.
Dodala je da su u ožujku 2024. u jednoj litri vode površinskog mikrosloja pronašli 205.000 peludnih zrnaca, pretežno bora i čempresa.
U eksperimentu na Martinskoj znanstvenici su u posebne inkubacijske vreće stavili morsku vodu i pelud alepskog bora prikupljenu s obližnjih stabala, a zatim ih uronili u more kako bi nekoliko dana bile izložene prirodnim uvjetima. Cilj je bio pratiti otpušta li pelud tvari koje mogu mijenjati sastav organske tvari i utjecati na život mikroorganizama u moru.
Tijekom petodnevnog eksperimenta istraživački tim redovito je prikupljao uzorke vode i pratio promjene fizikalno-kemijskih i bioloških parametara, dok je dio uzoraka konzerviran za daljnju laboratorijsku obradu.
Znanstvenici upozoravaju na to da je srednji Jadran prirodno siromašan hranjivim solima poput dušika i fosfora, pa i dodatni unosi tvari iz atmosfere mogu imati važnu ulogu u morskom ekosustavu. Pelud pritom može postati izvor organske tvari dostupne mikroorganizmima i utjecati na primarnu produkciju, koja predstavlja temelj hranidbene mreže u moru, naglasili su.
Projekt POLLMAR povezuje atmosfersku kemiju, aerobiologiju, biogeokemiju mora i oceanologiju, a uz znanstvenike IRB-a uključuje i suradnike iz Hrvatske, Portugala i Poljske. Rezultati istraživanja trebali bi pomoći boljem razumijevanju utjecaja peludi na obalne ekosustave Jadrana i Mediterana u uvjetima klimatskih promjena.
Projekt "Pelud u Jadranskom moru: dinamika unosa, kemijska karakterizacija i utjecaj na primarnu produkciju" financira Hrvatska zaklada za znanost, a provodi Zavod za istraživanje mora i okoliša IRB-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....