Višemjesečne obilne kiše i visoki snijeg na planinama koje gravitiraju slijevu rijeke Krke nanijeli su višemilijunske i teško nadoknadive štete marikulturi na ušću rijeke Krke.
Ovdašnji uzgajivači školjaka procjenjuju da su im visok riječni vodostaj i enormne količine slatke vode prouzročili uginuće čak 80 posto cjelokupnog uzgoja.
Siniša Pauk, predsjednik Ceha marikulture pri šibenskoj Obrtničkoj komori, kaže da je slatka voda uništila najmanje 1000 tona školjaka na ušću Krke.
Nikad ovoliki vodostaj
− Posljedice su katastrofalne. Ni najstariji se ne sjećaju ovako visokog vodostaja Krke koji je, uz to, trajao mjesecima i tek je sada u opadanju. Ovogodišnji je urod školjaka propao. Moramo raditi novi ciklus, uzgojiti mlađ školjki i čekati iduću godinu − kaže Pauk.
Školjkari su namjeravali Krkeod Županije zatražiti proglašenje elementarne nepogode, ali objasnili su im da se ne može proglasiti elementarna nepogoda zbog visokog vodostaja koji je prouzročio štete samo njima.
Muke po Zoranu Marenciju
U kakvu su nevolju zapali uzgajivači ribe i školjaka, najbolje pokazuje primjer Zorana Marencija koji na 11 tisuća kvadrata na ušću Krke u bočatoj vodi, dakle, tamo gdje se miješa slatka i slana, uzgaja dagnje.
− Kad je vodostaj − kaže − enormno skočio, slatka je voda dospjela do dubine od osam i više metara. Samo manji dio školjaka s mlađi, koje su se dokopale dna, uspio je preživjeti, a ostale su uginule.
− U sličnoj su situaciji i ostali uzgajivači. Još od početka studenog prošle godine zaredale su velike kiše, potom je uslijedilo razdoblje topljenja snijega, pa novi nedavni snijeg koji je, također, ostavio posljedice na vodostaju. Sada strahujemo od nove pošasti, divljih orada, koje nam u pravilu svakog proljeća pojedu ono malo školjaka što nam ostane. Nismo mirni ni u ljetnim mjesecima, kad naše školjke trpe posljedice od glisiranja − jada se Marenci.
Za sanaciju postojećeg stanja, procjenjuje se, uzgajivačima školjaka trebat će najmanje dvije godine.
Spas u dubiniRoman Lokas iz Rasline, najveći uzgajivač brancina i orada na tom području, te manje količine školjaka, uspio je parirati visokom vodostaju i prodoru slatke i hladne vode. − Godinama sustavno pratim vodostaj i salinitet, pa sam na vrijeme poduzeo sve da moja riba preživi, odnosno prezimi. Znam da riba može kratko vrijeme preživjeti u slatkoj i hladnoj vodi, ali ako takvi uvjeti vladaju duže, ugiba. Osobito su osjetljive školjke, koje ne mogu preživjeti kad salinitet padne ispod deset posto. Kad sam izmjerio vodostaj veći od pet metara, spustio sam kaveze te školjke povukao dublje u morsku vodu, tako im omogućivši da prežive ove ekstremne vremenske uvjete. |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....