Odlagalište u Diklu je zatvoreno, ali nitko još ne zna kada će biti sanirano! Istražili smo što se tu zapravo događa

Čim je krajem prošle godine otvoren Centar za gospodarenje otpadom Biljane donje, odlagalište Diklo u Zadru zatvorilo je svoja vrata za miješani komunalni otpad. Iako se u javnosti govorilo kako će sanacija Dikla započeti odmah sa zatvaranjem odlagališta, izgledno je da sanacija najveće komunalne deponije u Zadarskoj županiji u ovoj godini uopće neće započeti. A nitko pouzdano ne zna ni kada bi to moglo biti!

Naime, kako bi projekt sanacije Dikla mogao započeti prvo se trebaju urediti imovinski pravni odnosi na području obuhvata sanacije, izvesti geodetske izmjere, ishoditi građevinsku dozvolu te osigurati financiranje sanacije. Dakle provesti procese koji se u hrvatskoj administraciji ne rješavaju preko noći. 

- Imovinsko-pravni odnosi na obuhvatu sanacije odlagališta Diklo u ovom trenutku nisu u potpunosti riješeni, odgovorili su nam iz Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom Grada Zadra. 

Područje odlagališta Diklo prostire se na oko 600 tisuća četvornih metara, a dio je obuhvata obnove zemljišnih knjiga i katastra koju provodi Komisija za obnovu zemljišnih knjiga za dijelove područja Dikla, Bokanjca i Crnog pri Općinskom sudu u Zadru. Zbog tog procesa, na tom području trenutačno su u uporabi dva sustava katastarskih čestica – oni stare i nove izmjere.

- Prema posljednjim ažuriranim podacima nove izmjere, obuhvat odlagališta Diklo čini ukupno 28 katastarskih čestica. One, međutim, odgovaraju znatno većem broju katastarskih čestica evidentiranih prema staroj izmjeri, što dodatno komplicira imovinsko-pravne odnose na tom području, istaknuli su iz Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom dodajući kako od ukupno 28 katastarskih čestica evidentiranih prema novoj izmjeri, na njih sedam pravo vlasništva polažu fizičke osobe. Iako je riječ o imovinsko-pravno neriješenim dijelovima, njihov stvarni udio u ukupnom obuhvatu odlagališta Diklo relativno je malen.

Naime, od ukupne površine od oko 600 tisuća četvornih metara, na vlasništvo fizičkih osoba otpada manje od 15 tisuća četvornih metara, što čini tek manji dio ukupnog prostora obuhvaćenog odlagalištem.

Luka Gerlanc/Cropix

Grad Zadar najavljuje kako će imovinsko-pravne odnose s fizičkim osobama na području odlagališta Diklo nastojati riješiti mirnim putem, odnosno sklapanjem sporazuma. U slučajevima u kojima dogovor ne bude moguć, Grad će, kako navode, primijeniti zakonom propisanu proceduru izvlaštenja.

Prema trenutačnim procjenama, završetak procesa rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, poručuju iz Grada Zadra, očekuje se tijekom tekuće godine.

Uz rješavanje imovinsko pravnih odnosa, Grad prije početka sanacije treba i „uštimati” cjelokupnu dokumentaciju.

- U sklopu priprema za sanaciju, Grad Zadar je u prosincu 2025. godine s ovlaštenom tvrtkom ugovorio izvođenje geodetskih poslova. Trenutačno je u tijeku geodetska izmjera cijelog odlagališta, na temelju koje će se izraditi izmjene i dopune postojećeg Idejnog projekta iz 2016. godine, kao i pripadajuće Lokacijske dozvole izdane 2017. godine, istaknuli su iz UO za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša.

Projekt sanacije vrijedan je 25 milijuna eura, a financirat će se sredstvima Grada Zadra i sredstvima fondova koji budu dostupni u trenutku ishođenja građevinske dozvole.

- Trenutno postoje tri moguća izvora financiranja: Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Program konkurentnost i kohezija te nacionalno financiranje, istaknuli su iz komunalnog odjela dodajući kako se početak sanacijskih radova očekuje u 2027. godini, a radovi će trajati oko godinu dana.

Procjena utjecaja sanacije odlagališta Diklo na okoliš i zdravlje stanovnika okolnog područja već je provedena u sklopu izrade Idejnog projekta iz 2016. godine. Postupak procjene proveden je sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš.

Na temelju provedenog postupka, 8. prosinca 2016. godine izdano je Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, uz uvjet primjene propisanih mjera zaštite okoliša te provedbe programa praćenja stanja okoliša tijekom realizacije projekta.

Rješenjem o prihvatljivosti zahvata na okoliš iz prosinca 2016. g. propisane su mjere zaštite okoliša za sve sastavnice okoliša: zrak, tlo, voda, staništa, flora, fauna, krajobraz te je propisan program praćenja stanja okoliša. Vezano za neugodne mirise, Rješenje utvrđuje mjere zaštite zraka kako tijekom radova sanacije tako i nakon završetka radova.

Neugodnih mirisa ne bi trebalo biti zbog načina provođenja sanacije, jer se otpad s Dikla neće odvozit već zakopati.

Luka Gerlanc/Cropix

- Postojeći otpad na lokaciji odlagališta Diklo rješavat će se sanacijom metodom „in situ“, što znači da se otpad neće u potpunosti uklanjati s lokacije, već će se postojeće tijelo odlagališta preoblikovati i trajno stabilizirati. Sanacija će uključivati djelomičan iskop i premještanje otpada, njegovo preoblikovanje te prekrivanje brtvenim slojevima završnog prekrivnog sustava.

Projektom je predviđeno oblikovanje odlagališta na način koji će se što bolje uklopiti u postojeći krajobraz. Tijelo odlagališta bit će formirano u obliku krnje piramide, ističu iz UO za komunalne djelatnosti dodajući kako će na lokaciji biti izgrađena i prateća infrastruktura nužna za upravljanje i održavanje zatvorenog odlagališta. To uključuje sustav prikupljanja i odvodnje oborinskih voda, sustav za pasivno i aktivno otplinjavanje, postrojenje za obradu odlagališnog plina, zgradu za zaposlene, prometne površine, sustav navodnjavanja, zaštitni zeleni pojas, ogradu, kontrolirani ulaz, video-nadzor te druge tehničke i sigurnosne sadržaje.

Nakon završetka sanacije odlagališta Diklo, za veći dio predmetne lokacije predviđena je nova namjena u skladu s važećom prostorno-planskom dokumentacijom. Prostornim planom uređenja Grada Zadra najveći dio prostora određen je kao zona R1, odnosno zona sportsko-rekreacijske namjene, dok je na manjem dijelu planirana zona R2, namijenjena uređenju golf-igrališta.

Ipak, sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, zatvoreno odlagalište podliježe obveznom održavanju i nadzoru u razdoblju od najmanje 30 godina nakon njegova zatvaranja. Tijekom tog razdoblja provodit će se kontinuirani monitoring i mjere zaštite okoliša, neovisno o dugoročno planiranoj namjeni prostora.