Alarm iz HZJZ-a: Ako se ovako nastavi, svako drugo dijete bit će kratkovidno; Evo kako to spriječiti

Zabrinjavajući porast kratkovidnosti među djecom i mladima sve se češće povezuje s pretjeranim korištenjem digitalnih uređaja. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo upozoravaju da problem poprima razmjere epidemije te da bi, prema procjenama, za četvrt stoljeća čak svaka druga osoba mogla imati problema s vidom, piše net.hr.

Roko, učenik sedmog razreda jedne zagrebačke osnovne škole, primjer je tog trenda. Naočale nosi već dvije godine, a prve promjene u vidu primijetio je sam.

„Shvatio sam da na jedno oko slabije vidim i rekao sam roditeljima“, prisjeća se Roko. Nakon pregleda potvrđeno je da ima kratkovidnost – dijagnozu koju liječnici sve češće postavljaju upravo djeci školske dobi.

Iako Roko ne smatra da pretjeruje s tehnologijom, priznaje da ekrani ipak zauzimaju dio njegove svakodnevice. Na mobitelu provede oko pola sata dnevno, dok laptop koristi nešto dulje, najčešće nakon ručka.

Stručnjaci ističu da problem ne leži samo u duljini korištenja ekrana, već i u kontinuitetu te nedostatku pauza. U posljednjih deset godina broj korisnika pametnih telefona u svijetu višestruko je porastao, a posljedice se sve jasnije očituju upravo na dječjem vidu.

„Sve je više djece koja dolaze s miopijom, odnosno kratkovidnošću – vide dobro na blizinu, ali imaju poteškoće s gledanjem na daljinu. Uz to, bilježimo i porast sindroma suhog oka, i kod djece i kod odraslih“, upozorava oftalmologinja Ana Ćurić iz KB-a Sveti Duh.

Shutterstock

Suho oko nastaje jer tijekom gledanja u ekrane znatno rjeđe trepćemo, što dovodi do isušivanja površine oka. Upravo zato liječnici naglašavaju važnost ograničavanja vremena pred ekranima, osobito kod najmlađih. Djeca do druge godine uopće ne bi trebala biti izložena ekranima, do pete godine preporučuje se najviše sat vremena dnevno, a do dvanaeste granica je dva sata.

Iz HZJZ-a ističu kako se kratkovidnost s pravom može nazvati epidemijom, iako nije riječ o zaraznoj bolesti.

„Ako se neka bolest pojavljuje znatno češće nego što je uobičajeno, govorimo o epidemiji. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, do 2050. godine svako drugo dijete moglo bi biti kratkovidno“, upozorava Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a.

Kao posebno alarmantan primjer navodi se Azija, gdje udio kratkovidne djece i mladih u nekim sredinama doseže i do 90 posto, uz vrlo visoke dioptrije.

„Djeca tamo provode iznimno puno vremena u učenju, često borave u školama cijeli dan i većinu vremena rade na blizinu – nad knjigama i ekranima“, objašnjava Pavić Šimetin.

Stručnjaci poručuju da prevencija postoji i da je jednostavna, ali zahtijeva disciplinu. Oči, kao i ostatak tijela, trebaju redoviti odmor. Preporučuje se boravak na dnevnom svjetlu najmanje dva sata dnevno, pravilna udaljenost od ekrana te česte pauze.

„Nakon 20 minuta rada na blizinu trebalo bi barem 20 sekundi gledati u daljinu. Ekran treba biti udaljen 30 do 40 centimetara od očiju, a ne prislonjen uz lice, što djeca često rade“, savjetuje oftalmologinja Ćurić.

Shutterstock

Istraživanja dodatno potvrđuju da djeca u dobi od šest do 11 godina imaju manji rizik od razvoja kratkovidnosti ako svakodnevno provode između 40 i 80 minuta na otvorenom.

Roko se toga nastoji pridržavati – slobodno vrijeme najradije provodi vani, vozeći bicikl, družeći se s prijateljima u parku ili planinareći s obitelji.

Uz boravak na svježem zraku i ograničeno korištenje ekrana, liječnici i HZJZ pozivaju roditelje da ne preskaču preventivne preglede vida jer rano otkrivanje problema može spriječiti trajne posljedice, piše net.hr.