U zadarskoj bolnici liječeno 370 pacijenata s moždanim udarom, najmlađa pacijentica imala tek 27 godina

U Hrvatskoj je, kao i u Europi i svijetu, moždani udar među pet najčešćih uzroka smrti. Prema posljednjim analiziranim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2023. godinu, cerebrovaskularne bolesti nalaze se na četvrtom mjestu uzroka svih smrti, s udjelom od 6,3 posto. Još 2018. godine bile su na drugom mjestu, s udjelom od 11,6 posto u ukupnoj smrtnosti, pri čemu su tada među muškarcima odnosile 9,9 posto, a među ženama čak 13,3 posto života.

Na Odjelu za neurologiju Opće bolnice Zadar tijekom 2025. godine liječeno je 370 pacijenata s moždanim udarom, od toga 166 su bile žene (45 posto). Najmlađoj je pacijentici bilo tek 27 godina. Većina pacijentica, njih 85 posto, kod otpusta su bile u poboljšanom stanju, 12 posto je umrlo, a 3 posto žena je bilo u nepromijenjenom stanju.

- Moždani udar u žena je nedovoljno prepoznat, nedovoljno istražen i nedovoljno liječen. Posebno ugrožena skupina žena su one u menopauzi. Dakle, kod žena fertilne dobi rizik od nastanka moždanog udara je niži. Važno je na vrijeme prepoznati simptome moždanog udara. Kod muškaraca i žena oni su slični, kao npr. iznenadna slabost jedne strane lica, jedne strane tijela, iznenadne smetnje govora i govornog razumijevanja, iznenadne smetnje osjeta obično jedne strane tijela, iznenadni nastup smetnji vida, iznenadne smetnje hoda, ravnoteže, iznenadna vrtoglavica, iznenadna jaka glavobolja praćena mučninom, povraćanjem i promjenom stanja svijesti. U slučaju takvih simptoma potrebno je što prije javiti se svom liječniku, na HMP ili na OHBP. Ovisno o vrsti moždanog udara pristupa se daljnjem liječenju, a ovisno o težini moždanog udara i popratnim komorbiditetima, kao i mogućim komplikacijama koje se mogu očekivati, ovisi oporavak pacijenta, kazala je Nikolina Narančić Knez, dr.med., v.d. voditeljice Odjela za neurologiju Opće bolnice Zadar.

Prevencija je ključ ranog djelovanja protiv moždanog udara. 

- Potrebno je na vrijeme prepoznati i liječiti povišeni krvni tlak, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi i fibrilaciju atrija. Preporučuje se održavati normalnu tjelesnu težinu, redovito biti fizički aktivan, zdravo se hraniti, ne pušiti i ograničiti konzumaciju alkohola. Postoje još i čimbenici moždanog udara na koje ne možemo utjecati, a to su dob, spol i genetika (obiteljska sklonost), zaključuje dr.Narančić Knez.