Elektrane na Neretvi: 150 tisuća žednih pored vode

Elektrane prijete                                     Denis Jerković / CROPIX

Zbog gradnje šest hidroelektrana u gornjem toku Neretve, te umjetne promjene režima voda u jugoistočnoj Hercegovini, bez pitke vode moglo bi ostati više od 150 tisuća stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije. Crne slutnje mogle bi se obistiniti već ovoga ljeta, jer zbog niskog vodostaja Neretve presušuju brojna kraška vrela i izvori povezani s izvorom u Prudu, s kojega se napaja Regionalni vodovod Neretva - Pelješac - Korčula - Lastovo - Mljet.

Riječ je o megaprojektu izgradnje hidroelektrana, poznatijem pod nazivom “Gornji horizonti“, od kojega godinama strahuje čitava delta Neretve, jer će pitoma i plodna dolina od Čapljine do ušća postati beživotna slana pustinja. Ekolozi ističu da se na taj projekt Elektroprivrede Republike Srpske i engleske tvrtke ETF teško može utjecati zbog snažnog upletanja visoke politike i energetskih lobija

. – U pitanju je strani novac i strani investitori, a navodno je došla nekakva direktiva od visokih političkih struktura u Europi da se taj projekt ne dira, bez obzira na to koliko će negativno utjecati na deltu. Mislim da zbog toga naša Vlada šuti, to više što će od toga projekta financijske koristi imati naša država. Vjerujem da se radi električne energije žrtvuje Neretva, smatra voditeljica Zelene akcije Hrvatske Irma Popović.

Ekolozi i stručnjaci za vodno gospodarstvo jedinstveni su u ocjeni da je riječ o projektu visokog rizika, kojim se preusmjerava voda iz Neretve u slijev Trebišnjice, što je suprotno međunarodnim konvencijama i međudržavnom ugovoru o upravljanju vodama između RH i BiH.

- Neretva je svakim danom sve slanija jer je smanjen dotok slatke vode. Za izravnu posljedicu imamo pojavu morskih organizama u Neretvi, pa se tako iverci love u Metkoviću, a trilje kod Kule Norinske. Osim nestanka vodenih organizama, ugrožena je i poljoprivredna proizvodnja u dolini Neretve, budući da zalijevanje slanom vodom umanjuje prinose, ističe dr. sc. Višnja Bukvić, koja se na terenu godinama bavi istraživanjem biljnog i životinjskog svijeta delte Neretve.

Od promjene režima voda rijeke Neretve strahuju i malostonski školjkari i ribari. Ako se smanji dotok Neretve u more, proizvodnja kamenica bila bi upitna. Naime, tako se mijenjaju temperatura, salinitet i količina hranjivih soli koje dolaze ulijevanjem slatke vode u more, a što je presudno za intenzivan uzgoj kamenica i mušula.