StoryEditorOCM
ArhivNa području dubrovačko-neretvanske županije, 56 posto STANOVNIKA mjesta na otoku korčuli glasovalo ‘PROTIV’ ulaska hrvatske u asocijaciju europskih država

Načelnik Lumbarde: Turisti su ljudima ‘utjerali’ strah od EU-a

Piše PSD.
25. siječnja 2012. - 00:13

Najviše je hrvatskih euroskeptika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje se 42 posto, ili 22.674 glasača koji su izišli na izbore izjasnilo protiv ulaska u Europsku uniju. Slabašna je većina koja je “za” − njih 57,37 posto, odnosno 30.574, baš kao i odaziv glasača na hrvatskom jugu od 46 posto.

Rekorderi euroskeptici na dubrovačko-neretvanskom području su u Lumbardi na Korčuli. Čak 56 posto, odnosno 345 tamošnjih glasača, izjasnilo se protiv EU-a i za 77 glasova nadmoćniji su od sumještana s pravom glasa koji misle da je budućnost Hrvatske u Europskoj uniji.

Načelnik općine Lumbarada Ivan Radovan, od kojega smo zatražili komentar, kaže kako “ne može generalizirati” i procjenjuje da je “uz slabu informiranost, vjerojatno presudio - i strah od nečega”.

- Možda ljudi nisu imali dovoljno informacija, a možda je bilo i bojazni od onoga što su čuli od turista koji nam dolaze iz zemalja EU-a, jer turizam je ovdje glavna djelatnost, a situacija u EU-u nije ista danas i prije deset godina - kaže Radovan.

Ni u Župi dubrovačkoj, gdje se pozivu na birališta odazvalo tek 39,4 posto birača, nisu glasovali za zajedništvo s Europom, a u korist euroskeptika presudilo je 12 glasačkih listića.

Župski načelnik Silvio Nardelli komentira kako je “znao da je dio stanovništva protiv”, ali krajnji rezultat je, kako primjećuje, mimo njegovih očekivanja.

- Mislio sam da će ih, ipak, više biti za. Vjerojatno je u pitanju bila bojaznost, te tradicionalizam, više izražen u ruralnim dijelovima - dodaje.

Tijesno je bilo i na Mljetu gdje su “odlučila” samo četiri glasa, pa se za EU izjasnilo 298, a kontra - 294 glasača. Premda su se izjašnjavali za budućnost u okviru europskih zemalja, ni ostala dubrovačko-neretvanska područja ne obiluju eurofilima, tako da čak ni u mjestima gdje ih je najviše nije dosegnut hrvatski prosjek od 66 posto.

Rekorderi što se tiče potpore EU-u na jugu su u Pločama (64 posto) i Blatu na Korčuli (63,9), a slijede Lastovo (62,7), te Orebić i Trpnj (61) na Pelješcu. Dubrovnik je na županijskoj razini, pa je “za” glasovalo 57 posto izišlih.

U Konavlima je referendum “prošao” s 53,9 posto, Dubrovačkom primorju i Stonu s 52 posto. Osim već spomenutih eurofanova Pločana, za EU su i ostali Neretljani - u Metkoviću 57,2 posto izišlih, a u Opuzenu 53,7 posto.

 JASMINA MRVALJEVIĆ

Maldini: Kriza je učinila svoje...

Dubrovački politolog, prof. dr. sc. Pero Maldini, kojega smo zamolili za komentar na temu euroskepticizma hrvatskoga juga, kaže:

“Uvijek smo bili relativno razvijeniji dio Hrvatske, prije svega zbog turizma i otvorenosti, zbog kojih je naš prosječan građanin razmjerno bolje informiran o EU-u od većine građana u drugim postkomunističkim društvima, pa EU našim ljudima manje imponira nego njima.

Veliko povjerenje prema EU-u koje smo imali početkom devedesetih godina poljuljano je još tijekom Domovinskog rata, a zbog krize koju prolazimo, te loše financijske situacije i nezaposlenosti u nekim zemljama članicama, postali smo skeptični.

Uz utjecaj aktualne krize, euroskepticizam dijelom pripisuje tradicionalizmu i konzervatizmu, te upozorava na različit stupanj podrške u pojedinim segmentima socijalne strukture gdje su ruralno ili urbano podrijetlo, obrazovanje, profesija i dob glasača bitni. Primjerice, “umirovljenici se možda neopravdano pribojavaju za mirovine ili seljaci za poticaje, dok mladi ljudi, otvoreniji, mobilniji i obrazovaniji, više vrednuju prednosti članstva u EU-u nego njegove nedostatke”.

28. siječanj 2026 18:28