Iako su ekolozi iz Hrvatske i BiH više puta tražili obustavu projekta “Gornji horizonti”, Elektroprivreda Republike Srpske nastavila je izgradnju hidroelektrana u jugoistočnoj Hercegovini.
“Gornji horizonti” naziv je megaprojekta gradnje energetskih objekata, umjetnih akumulacija i sustava tunela kojim bi se vode iz slijeva Neretve prevodile u slijev rijeke Trebišnjice.
Prva etapa projekta, započetog još 1960. godine, završena je prije rata gradnjom velike akumulacije Bileća, te hidroelektrana Trebinje I i II, Dubrovnik i Čapljina.
Upravo bi zbog umjetne promjene režima voda, pitoma i plodna dolina Neretve, od ušća do Čapljine u BiH, mogla postati beživotna slana pustara. Pritoke Neretve će nestati, a više od 700 hektara mandarinskih polja moglo bi se potpuno osušiti zbog prodora mora u podzemne vodotoke i zaslanjenja tla.
Kako bi upozorili na negativne učinke projekta “Gornji horizonti” na deltu Neretve, Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i jugoistočnu Europu (REC) organizirao je nekoliko radionica na kojima su se okupljali ekolozi i ljubitelji prirode iz doline Neretve i Hercegovine.
− Projekt “Gornji horizonti”, kojim se pritoke Neretve u gornjem toku planira preusmjeriti u rijeku Trebišnjicu, kao i izgradnja niza hidroelektrana na prostoru Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, moglo bi imati nesagledive posljedice na gospodarstvo i zaštićenu prirodu donjeg toka Neretve, koja bi uskoro trebala biti proglašena parkom prirode − mišljenja je ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković.
Od promjene režima voda rijeke Neretve strahuju i malostonski školjkari i ribari. Ako se smanji dotok Neretve u more, proizvodnja kamenica bila bi upitna. Naime, tako se mijenjaju temperatura, salinitet i količina hranjivih soli koje dolaze ulijevanjem slatke vode u more, a što je presudno za intenzivan uzgoj kamenica i dagnji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....