Mnoge sredozemne države imaju bogatu mikološku kulturu. To nije slučaj s hrvatskim priobaljem, a osobito dubrovačkim područjem. Stoga je knjiga Stjepa Đurđevića (1956. -2020.) „Gljive dubrovačkog kraja”, tiskana i izdana krajem 2025. godine, iznimno značajan doprinos prepoznavanju neotkrivenog gljivarskog blaga ovog područja. Djelo, koje privlači pozornost znatiželjnika iz izloga dubrovačke knjižare na Stradunu, na 365 stranica donosi čudesno bogat ovdašnji svijet gljiva, za koji malo tko zna kao što je to znao Stjepo Đurđević.
Knjiga sadrži 550 autorskih fotografija, determiniranih i abecednim redom posloženih vrsta gljiva pronađenih tijekom godina na lokacijama Konavala, Dubrovačkog primorja, Dubrovnika te dubrovačkih otoka Lokruma i Lopuda.
U knjizi su opisane gljive za koje će većina misliti da niču samo u kontinentalnim krajevima te primjeri nevjerojatnih oblika i naziva, od poljskog šampinjona, lisičarke ili vrganja, preko lažnog judinog uha, suzne slabunjavke, ludare i finoga djeda, do pjegave gnojištarke, goveđeg jezika ili vještičjeg srca. Iznimno je važno što autor ističe da popis uvrštenih gljiva služi isključivo kao prilog za njihovo kartiranje na dubrovačkom području, a ne kao vodič za determinaciju.
Uz oko četiristo fotografiranih i determiniranih vrsta gljiva, stoji i opis za svaku od njih, sa svim karakteristikama, najčešće i sa znakom o jestivosti, nejestivosti ili otrovnosti. Nažalost, ističe urednica knjige Božica Đurđević, za oko 150 primjeraka koje je autor pronašao, fotografirao i determinirao te uvrstio u svoju mrežnu stranicu www.gljive.com.hr, nedostaju opisi. Uz njih je samo napomena da se opis uskoro očekuje.
Čitatelj će, nastavlja urednica, u ovoj knjizi pronaći osnovna pravila sakupljanja gljiva, saznati o ljekovitosti pojedinih vrsta i njihovom potencijalu za primjenu u medicinske svrhe, ali i upoznati se s otrovnim vrstama i njihovim djelovanjem u slučaju konzumiranja.
Knjiga donosi i brojne zanimljivosti o gljivama i njihovom korištenju kroz povijest, bilo da je riječ o gljivama kao hrani, lijeku ili su se koristile u ritualima i vjerskim obredima raznih zajednica i kultura. Na kraju su priloženi čak i recepti.
Nedovršeno djelo
Uz naslov „Gljive dubrovačkog kraja”, stoji podnaslov: Nedovršeno djelo. Knjiga je, naime, plod uzajamnosti koju ne može dokinuti ni kraj ovozemaljskog zajedničkog putovanja. Uredila ju je i u vlastitoj nakladi izdala Božica Đurđević.
„Ova knjiga je objava nedovršenog djela. Dugo je trajalo premišljanje o tome treba li to učiniti ili ne. Ponajprije zbog Stjepove odgovornosti prema svemu što je radio, a znao je reći – tu još ima dosta posla. Stoga knjiga i nosi naslov: Gljive dubrovačkog kraja – nedovršeno djelo. Razlog i motiv više za izdavanje knjige je protivljenje zaboravu, kao vječnom pobjedniku nad plodovima jednog velikog truda, ne ostane li o tome traga u pisanoj riječi”, zapisala je Stjepova supruga.
Uz posvetu „Za Pepicu”, citirajući riječi Paula Coelha: „Zar je čovjek doista osuđen da i kad stigne daleko, nikada ne može prijeći crtu... jer neizbježno se dogodi... Prisutnost neizbježnog u svom životu već je osjetilo svako ljudsko biće na licu Zemlje”, Božica Đurđević čitatelju ukazuje kako je to „neizbježno i konačno, zaustavilo i autora internetske stranice „Gljive dubrovačkog kraja” (www.gljive.com.hr) u dovršavanju njegovog sistematskog i posvećenog tridesetpetogodišnjeg istraživanja mikološkog svijeta dubrovačkog područja”.
Nadalje, navodi: „Mikologija, znanost o mističnom i čarobnom svijetu gljiva, za Stjepa nije bila samo hobi. Predanost u pronalaženju, fotografiranju i determiniranju svakog pojedinog primjerka, uz sate i sate provedene za mikroskopom i u proučavanju stručne literature o gljivama iz svih krajeva svijeta, bila je motivirana samo čistom radošću sve dubljeg ulaska u to posebno carstvo. Dugogodišnje istraživanje definitivno je razbilo i sveprisutnu famu da Dubrovnik i okolica nisu gljivarski kraj. Prije petnaest godina, Stjepo je osmislio i izradio internetsku stranicu, na kojoj su, uz stalna ažuriranja, objavljeni plodovi njegovog istraživanja s 500-tinjak autorskih fotografija i nešto manje opisa, determiniranih vrsta s tog područja”.
Namjera je bila učiniti dostupnijim informacije i spoznaje do kojih je autor došao dugogodišnjim proučavanjem, o zanimljivosti, ali i opasnostima koje krije taj mistični gljivarski svijet, posebno u vrijeme kad je sve više zainteresiranih za njegovo otkrivanje, pojašnjava se u knjizi.
Pristup gljivama treba biti najozbiljniji
Stjepo Đurđević je rezultat svog dugogodišnjeg, strašću vođenog istraživanja, podijelio na svojoj mrežnoj stranici koja je i sada aktivna, a trebala je biti podlogom za knjigu koju je želio objaviti.
„Svijet gljiva je velik, još uvijek s mnogo nepoznanica, nedorečenosti dvojnosti i opasnosti, ali to je u isto vrijeme privlačan i zanimljiv svijet. Zbog toga, pristup gljivama treba biti najozbiljniji jer svaka se površnost i brzopletost, pogotovo ako se gljive sakupljaju za jelo, može osvetiti. Ipak, to nije lak posao kada je riječ o gljivama na području uz hrvatsku jadransku obalu, s obzirom na oskudnu literaturu koja je o tome do sada objavljivana. Vrlo je rašireno mišljenje da priobalje, pa i dubrovačko područje, ne obiluje gljivama te da se neke karakteristične gljive za kontinentalni dio Hrvatske ne nalaze često u priobalnom dijelu. Posljednjih godina, međutim, sve je veći interes za gljivama i na priobalju, bilo iz gastronomskih ili iz znanstvenih razloga, pa se može očekivati da će se to odraziti i na češća istraživanja u području mikologije.
Gljive imaju važnu ulogu u svakom eko sustavu pa je za sagledavanje biološke raznolikosti nekog područja vrlo važno napraviti kartiranje gljiva. To nije nimalo lak zadatak, najprije zbog prirode rasta gljiva, plodišta se razviju u kratkom razdoblju, a neke vrste se ne pojavljuju i nekoliko godina. Kad to povežemo s teškoćama u determinaciji, onda se vidi koliko je kartiranje gljive težak posao, za razliku od kartiranja npr. flore”, zapisao je Stjepo Đurđević.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....