Popis bizarnih namirnica iz dana u dan sve je dulji. Najnoviji trend zove se - zemljožderstvo! Za degustaciju mogu poslužiti različite vrste tla koje su već u ponudi globalnih web trgovina, a neki kvazi stručnjaci opravdanje za jedenje zemlje i pijeska nalaze u neprovjerenoj teoriji da zemlja štiti organizam od toksina, parazita, daje nam potrebne minerale?! Korak bliže popularizaciji jestive zemlje je i aktualna izložba pod nazivom ‘Muzej jestive zemlje’ i ‘Kompost kao superhrana’ u Zagrebu.
Prijete paraziti
Koliko je rizično papati crnicu, crvenicu, ilovaču i druge ‘delicije’ provjerili smo s voditeljicom Odjela za hranu Službe za zdravstvenu ekologiju županijskog Zavoda za javno zdravstvo dr. sc. Ivanom Ljevaković Musladin, dipl. ing. koja nikako ne preporučuje konzumaciju zemlje ili komposta!
- Prema Medicinskom leksikonu, jedenje zemlje ili geofagija je još prisutna u nekim primitivnim i zaostalim sredinama kao ritualna praksa. Poznata je kao požuda u nekih trudnica, ali i u psihičkih bolesnika, dementno senilnih, shizofrenih. U duljem razdoblju geofagija izaziva anemiju i gubitak kalija, postoji i velika opasnost od zaraze jajašcima parazita iz zemlje – upozorava Ljevaković Musladin i napominje kako jedenje zemlje nije normalna prehrambena praksa, niti je zemlja definirana ikad kao hrana.
- Međutim, sveopća liberalizacija nastoji nametnuti nove načine prehrane te uvesti dosad neuobičajene (s)tvari kao hranu. Tako je na red očito došla i zemlja. Zemlja nema prehrambenu vrijednost koja bi zadovoljila potrebe ljudskog organizma, a predstavlja ogroman rizik za ljudsko zdravlje zbog prisutnost netopljivih čestica koje mogu uzrokovati mehaničke ozljede probavnog sustava, organskih i anorganskih tvari poput teških metala i pesticida koje mogu biti otrovne i štetne za organizam. Rizik je i prisutnost brojnih mikroorganizama, bakterija, virusa, gljivica, parazita, koji mogu uzrokovati ozbiljne i teške bolesti. Iz svega je jasno da jedenje zemlje nema povoljan učinak na zdravlje niti se smatra sigurnom za konzumaciju – ukazuje stručnjakinja.
Organsko gnojivo
Navodi jedno odstupanje, ali i to unutar granica prihvatljivog:
- Određene vrste glina mogu imati ograničeni terapeutski učinak, ali tada govorimo o posebnoj kategoriji, medicinskim proizvodima čija su proizvodnja, sigurnost i kontrola zakonski regulirane.
Muzej jestive zemlje i kompost kao superhrana tipično je kontroverzan postav. Kompost nije superhrana već je produkt reciklaže organskog, odnosno “bio otpada” kojim se dobiva ekološki najprihvatljivije organsko gnojivo – ističe naša sugovornica pa se kratko osvrće na kontroverznu zagrebačku izložbu:
- Organizatorova izjava da se jedenje zemlje i komposta tijekom izložbe provodi na vlastiti rizik i nije preporučeno od eksperata za hranu sve govori – zaključuje dr. sc. Ivana Ljevaković-Musladin. Zemljojedi bi trebali promisliti dvapiut prije tratamenta!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....