Znate li gdje je zlatni trezor hrvatskih vinograda, najcjenjenije vinsko blago Lijepe naše? U Dubrovačko-neretvanskoj županiji! Nek se drugi ne uvrijede, ali tako je. Najvrjednije autohtone sorte Hrvatske i njezina najskuplja vina dolaze upravo s ovog prostora. Pošip, grk, plavac mali ovdje su rođeni i najčešće su odavde u svojim najboljim izdanjima, tu je i vladarica Konavala – malvasija dubrovačka tajanstvenog podrijetla. Vinogradi Dubrovačko-neretvanske županije su različiti, pejzaži su različiti, sorte ni blizu slične, zajedničko im je samo da su izuzetno vrijedni, posebni i da zajedno čine ovaj zapravo neveliki prostor.
Prvi je Pelješac, neupitna metropola plavca malog, najvrjednije crne hrvatske sorte. Poluotok koji već s obale, s magistrale, izgleda moćno i tajanstveno i posebno zrači. Pelješkom magistralom ili sad novim modernim cestama s Pelješkog mosta sve do zapadne punte poluotoka kušat ćete vrhunske plavce, od Stona preko Ponikava, Putnikovića, Potomja, Kune, Orebića, Janjine, Pijavičinog, Trstenika, Donje Bande... Moderne lijepe vinarije i iskustva za pamćenje svjedoče o stoljetnoj tradiciji, strasti i životu od vinograda i vina. A na Pelješcu crno vino uvijek znači plavac mali. U Putnikovićima, uz poljoprivrednu zadrugu, u velikom kamenom zdanju nekadašnje osnovne škole, sve o velikoj pelješkoj vinskoj priči saznat ćete u Muzeju vina.
Potomje je posebna priča. Ovo malo mjesto je metropola vrhunskog plavca malog. Većina vlasnika dragocjenih vinograda na Dingaču, najcjenjenijoj vinogradarskoj poziciji u Hrvatskoj, upravo je iz ovog mjesta. Od jedne do druge vinarije, od jedne do druge vrhunske čaše pola godišnjeg odmora biste ovdje mogli provesti ocjenjujući da li vam je draži vrhunski dingač Kiridžija, Bura, Matuško, Radović... A onda iz Potomja kroz neveliki tunel na južnu stranu Pelješca, na Dingač. Na ovoj padini, koja se strmo obrušava prema moru, rođen je Dingač, prvo hrvatsko zaštićeno vino. Ovdje se plavac mali najviše pati, na škrtom tlu, u vinogradima gdje se zbog strmine ponegdje skoro valja vezati da se ne biste strmoglavili u more, loza i grozdovi su trostruko osunčani: s neba, od odbljeska s mora i od bijelog kamena pod lozom. I tu je "divlji" autohtoni Dalmatinac plavac mali najbolji, daje najmoćnija, najljepša vina, toliko dobra da se u njih zaljubio i legendarni hrvatsko-američki vinar Miljenko Grgić pa je u obližnjem Trsteniku napravio vinariju. I Robert Bob Benmosche, savjetnik bivšeg američkog predsjednika Obame, pa je tu sebi kupio i posadio vinograd. Od Dingača prema Orebiću je Postup, južna nešto blaža padina s vinogradima i posebnim vrhunskim vinima.
Niz Kapetane, pa na ‘Crni otok‘
Iz Orebića kratkim đirom trajektom začas ste na Korčuli. A tamo je priča potpuno druga i kao da s Pelješcem nema nikakve veze. U moru crnih vina Dalmacije Korčula je jedini otok bijelih vina. Upravo ovdje je rođen pošip, fascinantna bijela sorta kojom je bio oduševljen i najčuveniji svjetski enolog Michel Rolland. Na crvenici u kamenu Korčule, znanost je utvrdila, nastao je pošip križanjem zlatarice blatske i bratkovine. Priča kaže da je ovu samoniklu lozu otkrio i dalje je krenuo razmnožavati 1864. godine Marin Tomašić Barbaca u Smokvici. Pošip je prvo hrvatsko bijelo vino sa zaštićenim geografskim porijeklom, i to još 1967. godine.
Oko Blata kušat ćete vina autohtone cetinke, bijele sorte koja daje lagana ljetna osvježavajuća vina. A Lumbarda, malo mjesto nadomak gradu Korčuli, malo je čudo za sebe. Upravo tu, u vinogradima u pijesku je rođen grk, moćna bijela sorta, koja se stopama pošipa ubrzano širi Dalmacijom. Čak 13 malih vinarija u Lumbardi radi vrhunski grk, vinari su uglavnom mladi, školovani, zaljubljeni u svoju autohtonu sortu. A još do prije 15-ak godina nije se znalo da je grk zapravo – grkinja. Po vinogradima Lumbarde stari su uglavnom uz grk sadili i nešto plavca. Stigla je iduća generacija koja nije znala znanje prethodne pa su povadili plavac mali želeći imati monosortne vinograde u kojima će bit samo grk. Ali se ispostavilo da je grk zapravo grkinja i da mu je plavac potreban kao oprašivač. Od to nešto malo plavca po vinogradima grka u Lumbardi danas vinari rade i odlična vina plavca. Još jedna zanimljivost je da je Korčula jedan od rijetkih prostora na svijetu s puno ženskih loza. Loza je uglavnom hermafroditna, a loze koje imaju samo ženski cvijet su i na svijetu rijetke. Na Korčuli su čak tri: grk, zlatarica blatska i cetinka.
FESTIVAL VINA I DELICIJA DUBROVNIK 2026.
Na Komarni svijet ostaje
Valja nam natrag s Korčule preko Pelješca do Komarne, najmlađeg hrvatskog vinogorja. To je prostor koji s obale i malenog poluotoka skroz blizu gleda na Pelješac i na kome do prije 15 godina nije bilo ničega, na kome nikad u povijesti loza nije rasla. A onda su se entuzijasti vizionari 2009. godine uhvatili posla i tu posadili vinograde, uglavnom plavca malog. Danas tu vinograde imaju vinari Volarevići, Ernest Tolj, Štimci, Poljopromet i branitelji iz Opuzena i Metkovića. Svi vinogradi su ekološki, pomno njegovani, navodnjavani, a vina s Komarne, uglavnom plavci, su zaista vrhunska, ali svoja, drugačija nego ona s obližnjeg Pelješca.
I na kraju Konavle. Među čempresima i lijepim mjestašcima nadomak Dubrovniku odlično su se snašle internacionalne sorte, ovdje ćete probati iznimne merlote, cabernet sauvignon, cabernet franc, dobre kao malo gdje. Ali kraljica Konavala je malvasija dubrovačka, bijela mirisna sorta, koja po aromama ne sliči na ništa što se ranije kušali. Priča o malvasiji dubrovačkoj jedna od najljepših vinskih priča uopće. Ona je bila ponos sorta Dubrovačke Republike, vinom malvasije dubrovačke su Dubrovčani kroz stoljeća darivali samo najveće prijatelje i najveće neprijatelje, zapisi o njoj su u dubrovačkom arhivu brojni, neki stari i 600 godina, čime se ni jedna sorta ni vino na svijetu ne mogu pohvaliti. Je li autohtona, naša, ovdašnja, ne zna se.
S novim mogućnostima genetskih istraživanja utvrdilo se da je identična malvasiji di Lanzarotte na Kanarskom otočju, malvaziji delle Lipari, malvaziji di Sardegna, sorti greco di Gerace, malvaziji de Sitges u Španjolskoj. Gdje se najprije pojavila, gdje je rođena – ne zna se. Kao izuzetno osjetljiva, nježna sorta, koja ne rađa puno, u vremenu kad se preferirala količina, skoro je nestala. Spasili su je i ponovno razmnožili po Konavlima u zadnji čas prije 20-ak godina. Danas brojni konavoski vinari, a i šire, sade nove vinograde malvasije dubrovačke, a po Konavlima, a i Komarni, kušat ćete je u raznim varijantama, od svježe do prošeka, pjenušca i oranž vina. I u svim varijantama je izvanredna. Provjerite...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....