StoryEditorOCM
ŽivotBlagdanska depresija

Dok se svi vesele, vi tonete sve dublje? Donosimo savjete kako tome doskočiti i ublažiti stanje. Trikovi su jednostavni, a pale!

Piše L. V
2. siječnja 2026. - 19:08

Blagdani nisu samo pjesma, veselje, zagrljaji, poljupci i crveni kamion Coca Cole s Djedom Mrazom koji cijeloj obitelji donosi hrpu poklona pod borom, pa ih ono kao u američkim filmovima, ujutro svi skupa otvaraju dok im s lica isijava sreća. Dapače, i previše je naših sugrađana koji takvo nešto vjerojatno nikad nisu ni doživjeli već upravo suprotno, blagdani ih već pri početku prosinca kreću stezati kao omča oko vrata. Pretjeranost u svemu, teški konzumerizam koji je odavno zavladao, takvim osobama na najgori mogući način utječu na ionako krhko raspoloženje izazivajući duboku tugu, anksioznost i depresiju, te Božić primjerice provode uz suze, često sami i bez svega onoga što čini blagdane. Sve starija populacija i sve jača razdvojenost obitelji, zajednica koje su nekad živjele i slavile zajedno, dovodi do produbljenja ovog sveprisutnog problema, jer se sad osjećaju sami i usamljeni čak i oni koji imaju obitelj, ali blagdane ne provode zajedno, što je, tvrde stručnjaci, nekad i teže nego onima koji takvo nešto nikad nisu ni imali. Usamljenost je ionako broj jedan uzrok kad je riječ o pogoršanju tih stanja ali i kod nastajanja demencije, koja je sve češća, nažalost, kod sve mlađih ljudi. Da budemo iskreni, usamljenost često ubija, a usamljeni ljudi, depresivni ili anksiozni, često se ‘prepuste‘ crnim mislima nemajući snage za borbu protiv emocija.

Osim društva, zagrljaja ili telefonskog poziva, postoji i niz drugih ‘trikova‘ kojima se osobe sklone blagdanskoj tuzi i melankoliji ili depresiji, mogu naoružati kako bi bar upravljali simptomima za koje već znaju kamo vode. Jedna stvar je odabir hrane, a druga je kretanje, rekreacija i zadaci koje će sami sebi na neki način zadavati kako bi popunili tu groznu blagdansku prazninu. Priroda je jednako ljekovita kao i društvo, pa ih liječnici često preporučaju za olakšanje simptoma.

image

Šetnja obližnjim parkom, ili pak samo sjedenje na klupi u prirodi, okruženi stablima i zelenilom, dokazano djeluje na ublažavanje simptoma tuge, anksioznosti i depresije
Foto: Vojko Basic/CROPIX

Vojko Basic/Cropix

Prehrana može igrati značajnu ulogu u ublažavanju simptoma, slažu se liječnici. Tijelo je fino ugođen stroj koji hranu koristi kao gorivo i odabir hrane koju unosite u sebe zaista izravno utječe na hranjive tvari koje tijelo uopće izdvoji i primi, ali i na funkcioniranje mozga, gdje je korijen svakog poremećaja izazvanog kemijskim dizbalansom i nemogućnošću upravljanja emocijama. Studija iz 2017. godine pokazala je da su simptomi umjerene do teške depresije poboljšani kod sudionika koji su 12 tjedana pratili nutricionističke savjete i konzumirali zdraviju prehranu. Fokus je bio na svježoj i cjelovitoj hrani bogatoj hranjivim tvarima, dok su ograničeni prerađena hrana, slastice i pržena hrana. Simptomi depresije, uključujući raspoloženje i anksioznost, poboljšali su se dovoljno da više od 32 posto sudionika postigne remisiju. Istraživači su zaključili da promjena prehrane može biti važan dodatak liječenju depresije.

image

Blaga rekreacija obavezna je za sve koji pate od blagdanske tuge

Vojko Basic/Cropix

Oni koji su to imali u djetinjstvu, rado se vraćaju onoj nekoj ‘soul food‘ varijanti: nešto toplo, na žlicu, nešto što su im kuhale bake ili ih podsjeća na neke bezbrižne dane. I obična juha zna postići takav efekt. Postoji istraživanje koje kaže da se od tisuću Japanaca koji su sudjelovali u istraživanju korijena depresije i tuge i ublažavanju simptoma, njih gotovo polovica oraspoložila toplom zdjelicom hrane koja im je davala osjećaj da imaju dom i da nisu sami.

image

Jednostavan obrok, koji uopće ne mora biti blagdanski, za ljude koji pate od promjene raspoloženja dobro dođe u smirivanju uzburkanih osjećaja

Neja Markicevic/cropix/Cropix

Tijekom blagdana i svega onoga što nas bombardira s reklama, javljaju se i anksioznost i neka vrsta duboke tuge, nemogućnost funkcioniranja, pa čak i strah od izlaska vani među ljude, na mjesta koja su u prosinca gužvovita i gotovo prisilno vesela. Nametnuto veselje dovelo je do ovog sve raširenijeg fenomena kojim su se još 2019. bavili i na sveučilištu Libertas. Nekoliko sjajnih savjeta gotovo pa da biste morali isprintati i staviti ispred sebe jer su toliko jasni i ruše sve vaše teorije o tome da bolji život ima ‘netko drugi‘.

image

Kopanje po mobitelima i surfanje po društvenim mrežama trebalo bi ‘odmoriti‘ pogotovo za vrijeme blagdana

Zvonko Pavic/Cropix

"Dani postaju sve kraći, noći sve hladnije, a pobjeći od blagdanskih pjesama i ukrasa je skoro pa nemoguće. Dok većinu to asocira na veselje, obitelj, druženje i poklone, mnogima blagdani donose tugu i melankoliju. Ako si sklon zimskoj tuzi, nisi sam. Tijekom sezone povezane s radošću, normalno je osjećati upravo suprotno i odbrojavati dane dok se svjetla ne ugase. Dok neki slave, drugi se bore s tjeskobom i stresom uzrokovanim užurbanim rasporedom i velikim obvezama prema obitelji, prijateljima i fakultetu. Iako objave po društvenim mrežama i nasmiješena ekipa s plakata govore drukčije, blagdanska tuga je poprilično raširen fenomen. Mnogo je razloga koji dovode do ovog stanja, a mi ćemo spomenuti pet najčešćih – i reći ti kako ih pobijediti.

image

Zagrljaji su jako važni prijenosnici dobre energije

Jakov Prkic/Cropix

1 Svi imaju planove – osim tebe

Ovo je sezona obiteljskih okupljanja i blagdanskih zabava – ali tvoj kalendar je prazan. Pregledavaš društvene mreže i tražiš dokaze da se svi zabavljaju dok ti tuguješ. Naiđeš li na objavu u kojoj se nalazi nekoliko tvojih prijatelja (a bez tebe), depresivne misli su neizbježne. Za početak ugasi sve otvorene aplikacije i napravi „reality check“ – ono što vidiš na društvenim mrežama nije neupitna istina i stvarnost. Valjda si dosad naučio da se tamo stavljaju samo stvari kojima se želi uvjeriti sebe i druge da je život savršen. Svako druženje započinje time što netko pokrene stvar, pa zašto to ne bi bio ti? S druge strane malo hibernacije uz čaj i filmove ispod dekice isto nikom nije naštetilo.

2 Gdje god se okreneš vidiš sretne parove

Šetaš se snježnim ulicama i gdje god se okreneš vidiš slatke parove. Kao da svi oko tebe imaju nekog za tople zagrljaje i blagdanska jutra uz čaj i božićne slastice, dok im u pozadini pjeva Mariah Carey. Živciraju te, ali im potajno i zavidiš, jer se naizgled čini kako samo ti nemaš nekog s kim bi iscrtavao srca po zamagljenim staklima. Zbilja misliš da su svi oni neprestano sretni i nasmijani kao na objavama s Instagrama? Nisu. A imaju li potrebu dijeliti svaki dio svoje intime s javnošću, vjerojatno imaju više problema nego prosječni par. Uobičajeno je da se tijekom božićne sezone osjećaš usamljeno, ali probaj se usredotočiti na pozitivno!

3 Godina je prošla, a planovi su neispunjeni

Čini se da je godina završila prije nego što je uopće započela i nemaš previše želje pozdraviti se s ovom. Gledajući svoj novogodišnji popis od prošle godine, sam sebi daješ mentalni šamar za ispunjenje samo polovice onoga što si zacrtao. Zašto vrijeme tako brzo prolazi? Iduće godine sigurno ćeš sve obaviti pametnije, zar ne? Bez obzira na to što mi radili ili htjeli – vrijeme ide dalje. Stoga umjesto da se baviš onim što je moglo biti, usmjeri se na budućnost. Optimizam je super, ali budi realan i ne postavljaj si ciljeve za koje ti je sasvim jasno da su nedostižni. U redu je postaviti si izazov, ali ako te neispunjavanje istog baca u depresivne misli, radije se drži manjih, ali ostvarivih pothvata. Žaljenje i razočarenje zamijeni zahvalnošću i uzbuđenjem. Čaša nije napola prazna, već napola puna, zar ne? Sjeti se svega što si ostvario u zadnjih 365 dana i bit će ti jasnije kako se postaviti za iduća 52 tjedna. Usredotoči se na izgradnju boljih navika i postavljanje pametnih ciljeva na kojima ćeš raditi. Kreni pisati dnevnik, nauči neku novi vještinu, ostvari si želju koju već dugo sanjaš… Samo nemoj sve zaboraviti već 2. siječnja. Čak i ako probiješ vremenske rokove koje si zacrtao, to uopće nije važno – bolje ikad nego nikad, a i nikad nije kasno. Oboružan svim znanim poslovicama o uspjehu, dobrom voljom i pozitivnim stavom možeš raditi čuda. Samo kreni!

image

Blagdanska tuga, anksioznost ili depresija postali su ozbiljan mentalni izazov današnjice

/Shutterstock

4 Doba je darivanja, a tvoje financije ne stoje najbolje

Od silnih reklama koje nas bombardiraju sa svih strana, gotovo je nemoguće ne poželjeti neki novi gadget ili tek stvarčicu koja bi uljepšala podnožje jelke. Sve to ima svoju cijenu, a budžet je često dovoljno rastegnut i bez neplaniranih troškova. Jesi već čuo onu da bit Božića nije u poklonima? Pokloni ispod jelke nisu smisao blagdana, no zasigurno ih čine zanimljivijima, zar ne? Pritisak da ih bude što više i da budu što skuplji može biti poprilično velik, no to ne znači da svoje najbliže ne možeš razveseliti super poklonima koji koštaju malo – ili ništa! Svi se vole osjećati posebno, zato zaboravi na generičke poklone i razmisli što bi tvoje prijatelje doista razveselilo. Netko je možda oduvijek htio naučiti klizati, ali nikad nije imao prilike. Tvoje vještine na ledu i vrijeme uloženo u edukaciju vrjednije su od obične majice iz poznate trgovine. Imaš prijateljicu koja ionako ne voli brendove i ima svoj otkačeni stil? Pletivo u ruke, otvori YouTube tutorial i napravi joj unikatni poklon dok usput učiš novu vještinu. Još bolje – napravi tulum pletenja i dobro se zabavite izrađujući jedni drugima poklone. Zabava je zagarantirana!

5 Otjeraj tugu, ali ne boj se potražiti pomoć

Svi se ponekad osjećaju tužno, a praznici mogu kod nekih ljudi potaknuti melankoliju i preispitivanje. Briga o mentalnom zdravlju i inače je kritična za upravljanje stresom, a to posebno vrijedi za vrijeme blagdana. Pobrini se da sve ono na što možeš utjecati bude u redu – pravilno se hrani, vježbaj, kreći se, ostani hidriran i naspavaj se. Lakše je boriti se s ostalim izazovima kada su osnovne potrebe ispunjene. Primijetiš li da blagdanska tuga kod tebe ipak ima jače simptome koji se ne povlače tako lako i stvaraju ti zbiljne probleme poput nesanice, lošeg apetita ili pada koncentracije – potraži pomoć. Posavjetuj se sa stručnjakom koji će ti pomoći razlučiti činjenice kada su u pitanju tvoji osjećaji i zdravlje. Depresija je vrlo stvarna i prisutna, a pravovremenom reakcijom može se držati pod kontrolom ili potpuno izliječiti. Ograniči uporabu opijata, uživaj u opuštajućoj kupki i radi ono što te čini sretnim. Pokušaj pronaći novu perspektivu kada su u pitanju blagdani. Uvijek imaj na umu da ni oni ne traju vječno – zimski odmor brzo će biti gotov, a onda te čekaju stari prijatelji, nove obveze i životne radosti. Čak i ako ti je teško naći neki razlog zbog kojeg bi slavio godinu iza nas, sjeti se da vrlo brzo stiže nova."

Što od hrane može ublažiti simptome?

Hranjive tvari koje mogu pomoći:

Selen - može poboljšati raspoloženje i smanjiti anksioznost, što olakšava upravljanje depresijom. Namirnice bogate selenom: cjelovite žitarice, brazilski orasi, određena riba i plodovi mora, iznutrice poput jetre

Vitamin D -  igra ulogu u regulaciji raspoloženja i moždanoj funkciji. Ljudi ga uglavnom dobivaju iz sunčeve svjetlosti, ali prehrambeni izvori su važni, osobito zimi ili kod osoba koje rijetko izlaze. Namirnice bogate vitaminom D: masna riba (losos, skuša, sardine), obogaćeni mliječni proizvodi, goveđa jetra, jaja

Omega-3 masne kiseline - podržavaju funkciju mozga, čuvaju mijelinsku ovojnicu živčanih stanica i mogu smanjiti rizik od poremećaja raspoloženja. Dobri izvori omega-3: ribe iz hladnih voda (losos, sardine, tuna, skuša), lan, laneno ulje, chia sjemenke, orasi.

Iako su istraživanja obećavajuća, još uvijek je potrebno više studija da bi se potvrdila učinkovitost omega-3 u liječenju depresije.

Antioksidansi

Vitamini A (beta karoten), C i E sadrže antioksidanse koji pomažu ukloniti slobodne radikale iz tijela. Slobodni radikali su nusprodukti prirodnih tjelesnih procesa koji, ako se nakupe, mogu izazvati oksidativni stres. Oksidativni stres povezuje se s raznim zdravstvenim problemima, uključujući anksioznost i depresiju.

Namirnice bogate antioksidansima: svježe voće i povrće (posebno bobičasto voće), soja i drugi biljni proizvodi, Dijeta bogata svježim voćem, povrćem i biljnim namirnicama može pomoći smanjiti simptome depresije povezane sa stresom.

Vitamini B - uz B-9 (folna kiselina) pomažu u očuvanju živčanog sustava i mogu smanjiti rizik od poremećaja raspoloženja. Izvori vitamina B-12: jaja, meso, perad, riba, kamenice, mlijeko, obogaćene žitarice, Izvori folne kiseline: tamno lisnato povrće, voće i voćni sokovi, orašasti plodovi, grah, cjelovite žitarice, mliječni proizvodi, meso, riba, jaja.

Cink - je važan za imunitet i percepciju okusa, a može utjecati i na raspoloženje. Neka istraživanja sugeriraju da osobe s depresijom mogu imati niže razine cinka, a suplementacija može poboljšati učinkovitost antidepresiva. Namirnice bogate cinkom: cjelovite žitarice, kamenice, govedina, piletina, svinjetina, grah, orašasti plodovi i sjemenke bundeve.

Proteini i triptofan - omogućuju tijelu rast i obnovu, a triptofan, esencijalna aminokiselina, koristi se za stvaranje serotonina – hormona dobrog raspoloženja.

Namirnice bogate triptofanom: tuna, puretina, slanutak.

Probiotici - iz jogurta, kefira i fermentiranih namirnica mogu podržati zdrav mikrobiom crijeva. Zdrav mikrobiom može smanjiti simptome depresije. Posebno korisne bakterije: Lactobacillus i Bifidobacterium.

Hrana i piće koje treba izbjegavati

Alkohol – može pogoršati depresiju, izazvati nove epizode i dovesti do problema u obitelji, na poslu i u zdravlju.

Prerađena hrana i rafinirani ugljikohidrati – Brza hrana i junk food često su bogati kalorijama, a siromašni hranjivim tvarima. Prekomjerna konzumacija može povećati rizik od depresije. Rafinirani ugljikohidrati mogu dati trenutačni energetski “boost”, ali uzrokuju nagli pad energije i raspoloženja.

Prerađena ulja i zasićene masti – Trans masti i zasićene masti (iz crvenog mesa, prerađene hrane, kukuruznog i ulja šafranike) mogu izazvati upalu, pogoršati funkciju mozga i simptome depresije.

Kofein – Umjerena konzumacija kofeina (kava, čaj, čokolada) može poboljšati raspoloženje i smanjiti anksioznost, ali prekomjerna konzumacija može izazvati nesanicu, stres i pogoršati depresiju, osobito kod adolescenata.

28. siječanj 2026 10:20