Za mnoge obitelji Alzheimerova bolest počinje nezapaženo. U početku, s manjom zaboravnošću, zbunjenošću u razgovorima, osjećajem da nešto više nije onako kako je bilo. Put do jasne dijagnoze često je dug i neizvjestan. Uključuje promatranje, razgovore, testove pamćenja, upućivanja, a ponekad i složenije testove koji nisu dostupni svima.
Istraživači sada testiraju test krvi iz vrha prsta kako bi otkrili rane biološke znakove Alzheimerove bolesti. Test mjeri proteine povezane s promjenama u mozgu prije nego što se pojave primjetni simptomi. Jedan smjer koji trenutno privlači veliki interes je test krvi iz vrha prsta. Test koji bi, s malom kapljicom krvi, pokazao javljaju li se u tijelu biološki znakovi povezani s bolešću.
Velika međunarodna studija koju je vodio američki institut Banner Health sa Sveučilištem u Exeteru, testirala je 337 pacijenata u sedam europskih istraživačkih centara u Danskoj, Italiji, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Studija je uključivala osobe bez ili s blagim kognitivnim oštećenjima, osobe s demencijom i odrasle osobe s Downovim sindromom, koji imaju visok genetski rizik od razvoja bolesti, donosi Slobodna Dalmacija
"Ovo otkriće moglo bi temeljito promijeniti način na koji provodimo istraživanja Alzheimerove bolesti dokazujući da se isti biomarkeri koje liječnici koriste za otkrivanje Alzheimerove patologije mogu izmjeriti jednostavnim ubodom prsta prikupljenim kod kuće ili u udaljenijim zajednicama," rekao je Nicholas Ashton, viši direktor Bannerovog programa za fluidne biomarkere i vodeći istraživač studije. Ako se pristup pokaže dovoljno točnim, mogao bi značajno nadopuniti današnje dijagnostičke putove.
Kako se danas dijagnosticira Alzheimerova bolest
Dijagnoza Alzheimerove bolesti danas se temelji na kombinaciji kliničkih procjena i specijaliziranih testova. Liječnici prvo procjenjuju pamćenje, pažnju, govor i svakodnevno funkcioniranje, a zatim, ako je potrebno, uključuju dodatne postupke koji pomažu u razumijevanju što se događa u mozgu.
Dijagnostički proces najčešće uključuje; kliničke intervjue i kognitivne testove koji procjenjuju sposobnosti razmišljanja,
snimanje mozga, koje može pokazati raspored određenih proteinskih naslaga, analizu cerebrospinalne tekućine, koja pruža uvid u biokemijske promjene. Ove metode su vrijedne, ali i vremenski, organizacijski i financijski zahtjevne. Štoviše, nisu uvijek dostupne svima, posebno u ranim fazama kada su simptomi blagi i neizvjesni. Tu istraživači vide prostor za jednostavniji probirni test.
Što točno traži test krvi iz prsta
Test krvi koji se testira u međunarodnoj studiji usmjeren je na mjerenje specifičnih proteina u krvi koji su posljednjih godina povezani s Alzheimerovom bolešću. Među najvažnijima su: pTau217 - oblik tau proteina povezan s patološkim promjenama u mozgu, GFAP - protein koji odražava odgovor potpornih stanica u živčanom sustavu, NfL - pokazatelj općeg stresa i oštećenja neurona.
Istraživanja pokazuju da se promjene u tim markerima mogu pojaviti već u vrijeme kada su problemi s pamćenjem vrlo blagi ili uopće nisu prisutni. Zato je interes usmjeren na pitanje mogu li se koristiti kao rani biološki signali. Cilj testa nije postaviti konačnu dijagnozu, već identificirati ljude kod kojih bi daljnje praćenje i detaljniji pregledi bili vrijedni truda.
Istraživači uspoređuju rezultate testa krvi iz prsta s: rezultatima snimanja mozga, analizama cerebrospinalne tekućine i standardnim kliničkim procjenama. Na taj način provjeravaju koliko točno krvni markeri odražavaju što se zapravo događa u mozgu i u kojim je slučajevima test najkorisniji. Važan dio istraživanja je i razumijevanje kako se rezultati razlikuju ovisno o dobi, općem zdravstvenom stanju i drugim bolestima.
Stručnjaci smatraju razvoj jednostavnog testa krvi za Alzheimerovu bolest važnim uglavnom zato što bi mogao promijeniti dostupnost dijagnostike. Među najčešće isticanim prednostima su: mogućnost probirnog testiranja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, lakše i brže upućivanje ljudi na daljnje preglede, bolje mogućnosti praćenja ranih promjena tijekom vremena,
podrška istraživanju i razvoju novih pristupa liječenju bolesti.
Umjesto da se dijagnostički proces gotovo isključivo veže za specijalizirane centre, dio početne procjene mogao bi se premjestiti bliže ljudima, u okruženja u kojima se većina svakodnevnih zdravstvenih problema već danas liječi.
Po čemu se takav test razlikuje od konvencionalnih krvnih testova? Rutinske krvne pretrage koje ljudi podvrgavaju rutinskim pregledima ne uključuju markere povezane s neurodegenerativnim procesima. Test ubodom prsta koji razvijaju istraživači posebno je dizajniran za otkrivanje izuzetno niskih koncentracija proteina povezanih s aktivnošću mozga.
To zahtijeva vrlo osjetljive analitičke metode i preciznu standardizaciju. Zato se razvoj odvija postupno i u nekoliko faza, jer test mora pouzdano raditi u različitim okruženjima i kod vrlo različitih ljudi.
Ako se test u budućnosti pokaže korisnim i uključi u kliničku praksu, to bi moglo značiti značajnu promjenu u početnim koracima liječenja. Za ljude i njihove voljene to bi moglo značiti: ranije otkrivanje promjena, prije nego što postanu izražene
više vremena za razumijevanje, prilagodbu i traženje podrške strukturiranije praćenje tijekom duljeg razdoblja, lakši pristup profesionalnom liječenju i istraživačkim programima.
Ranije otkrivanje ne znači nužno trenutna rješenja, ali može pomoći u smanjenju nesigurnosti i omogućiti informiranije odluke.
Zašto je ovo ipak važan korak
Svaki napredak u području rane dijagnoze Alzheimerove bolesti također je korak prema sveobuhvatnijem liječenju. Test krvi iz prsta ne obećava jednostavna rješenja, ali otvara mogućnost sustavnijeg, ranijeg i kod više ljudi identificiranja bolesti u budućnosti. To ima implikacije ne samo za pojedince, već i za zdravstvene sustave i društvo, koji se sve više suočavaju s izazovima starenja stanovništva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....