Dok broj oboljelih od demencije i Alzheimerove bolesti diljem svijeta neprestano raste, znanstvenici sve više istražuju svakodnevne navike koje mogu pomoći u očuvanju zdravlja mozga. Novo dugogodišnje istraživanje iz Švedske donosi ohrabrujuće vijesti: jednostavna promjena u načinu provođenja slobodnog vremena mogla bi značajno smanjiti rizik od razvoja demencije.
Iako se sjedilački način života već godinama povezuje s različitim zdravstvenim problemima, stručnjaci upozoravaju da nisu sve aktivnosti koje obavljamo sjedeći jednako štetne. Ključna razlika krije se u tome koliko pritom aktiviramo mozak.
Tim istraživača predvođen dr. Matsom Hallgrenom s Karolinskog instituta pratio je više od 20.000 odraslih osoba tijekom gotovo dva desetljeća kako bi otkrio na koji način različite sjedilačke navike utječu na zdravlje mozga i razvoj demencije. Rezultati su pokazali da aktivnosti koje zahtijevaju mentalni angažman, poput čitanja knjiga, rješavanja problema, pisanja ili uredskog rada, mogu imati zaštitni učinak na kognitivne funkcije.
S druge strane, pasivne aktivnosti poput dugotrajnog gledanja televizije povezane su s većim rizikom od razvoja demencije. Znanstvenici ističu da sama činjenica da osoba sjedi nije presudna. Mnogo je važnije što pritom radi i koliko je njezin mozak aktivan.
Istraživanje je obuhvatilo muškarce i žene u dobi od 35 do 64 godine, a podaci su prikupljani između 1997. i 2016. godine. Dijagnoze demencije potvrđivane su putem nacionalnih zdravstvenih i smrtnih registara, što rezultatima daje dodatnu vjerodostojnost.
"Način na koji koristimo mozak dok sjedimo čini se ključnim čimbenikom za buduće kognitivno funkcioniranje. Naši rezultati pokazuju da može čak predvidjeti i pojavu demencije“, istaknuo je dr. Hallgren.
Posebno je zanimljivo što istraživači nisu otkrili potrebu za velikim životnim promjenama. Već zamjena dijela vremena provedenog pred televizorom čitanjem knjiga, novina ili drugih sadržaja koji zahtijevaju koncentraciju pokazala je pozitivan učinak na zdravlje mozga. Drugim riječima, male svakodnevne promjene mogu donijeti značajne koristi na duge staze.
Rezultati ove studije podudaraju se s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, koja već godinama naglašava važnost kognitivne stimulacije u prevenciji demencije. Stručnjaci preporučuju redovito sudjelovanje u aktivnostima koje izazivaju intelekt, poput čitanja, učenja stranih jezika, strateških društvenih igara ili usvajanja novih vještina.
Takve aktivnosti pomažu održavanju takozvane "kognitivne rezerve“ - sposobnosti mozga da se uspješnije nosi s promjenama koje dolaze sa starenjem. Što je mozak aktivniji tijekom života, veća je vjerojatnost da će dulje zadržati svoje funkcije.
Važnost prevencije posebno dolazi do izražaja kada se uzmu u obzir projekcije zdravstvenih institucija. Prema procjenama američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, do 2060. godine čak 14 milijuna odraslih osoba u Sjedinjenim Državama moglo bi živjeti s Alzheimerovom bolešću, najčešćim oblikom demencije.
Stručnjaci zato sve više naglašavaju da zdravlje mozga ne ovisi samo o genetici. Na njega utječu i prehrana, tjelesna aktivnost, kvaliteta sna, društveni kontakti te način na koji provodimo slobodno vrijeme.
Švedsko istraživanje šalje jednostavnu, ali važnu poruku: ako već dio dana provodimo sjedeći, bilo bi korisno odabrati aktivnosti koje potiču razmišljanje i održavaju mozak aktivnim. U svijetu prepunom ekrana, upravo bi knjiga, križaljka ili neka nova vještina mogli biti mali koraci prema očuvanju pamćenja i mentalne oštrine u starijoj dobi.
Ključ očuvanja zdravlja mozga možda nije u potpunom izbjegavanju sjedenja, nego u tome kako koristimo vrijeme koje provodimo mirujući. A ponekad je dovoljno samo ugasiti televizor i otvoriti dobru knjigu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....