UŠTEDA I GUST Cijene graha rogačića otišle u nebo, ali možete ga posaditi i doma, evo kako!

Fažolet (grah mahunar) je povrtna kultura koja prati čovjeka već tisućljećima. Njegova vrijednost ne proizlazi samo iz dugog uzgojnog kontinuiteta nego i iz iznimne prilagodljivosti, hranjivog sastava i široke primjene u svakodnevnoj prehrani. Kao jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice mahunarki, grah dijeli botaničke značajke s graškom, sojom, kikirikijem i brojnim drugim vrstama, ali se ističe svojom raznolikošću oblika, boja i načina upotrebe. Grah se uzgaja diljem planeta, prilagođavajući se različitim klimatskim uvjetima i zahtjevima tržišta, piše Maslina.

U posljednje vrijeme fažolet, barem kad je riječ o cijeni, iznenađuje više nego što bi se očekivalo od tako "obične" namirnice. S tim raste i želja da se vrati u naše vrtove, tamo gdje je nekad bio neizostavan. Zato u nastavku donosimo prikaz uzgoja fažoleta, kako bi svatko tko ima komadić zemlje mogao pokušati uzgojiti vlastiti urod i pritom barem malo rasteretiti kućni budžet!

KORISTI ZA ZDRAVLJE

Grah je nutritivno bogata namirnica – sadrži visok udio biljnih bjelančevina, zbog čega je dobar izvor proteina. Složeni ugljikohidrati iz graha osiguravaju dugotrajan osjećaj sitosti i stabilnu razinu energije, što pomaže u regulaciji šećera u krvi. Bogata vlakna potiču probavu, doprinose zdravlju crijeva i pomažu u snižavanju kolesterola. Od minerala se ističu željezo, magnezij i kalij, koji imaju važnu ulogu u radu organizma, od prijenosa kisika do regulacije krvnog tlaka. Grah ne sadrži gluten, pa je prikladan i za osobe s celijakijom. Pravilnom pripremom, poput namakanja prije kuhanja, poboljšava se njegova probavljivost i iskorištavanje hranjivih tvari.

PRIPREMA TLA I SJETVA

Grah najbolje uspijeva na dubljim, rahlim tlima koja omogućuju dobru prozračnost i zadržavanje vlage bez zadržavanja suvišne vode. Reakcija tla treba biti blago kisela do neutralna. Na teškim i zbijenim tlima dolazi do slabijeg razvoja korijena i povećanog rizika od truljenja, a pretjerano kisela tla mogu ograničiti dostupnost hranjivih tvari. Priprema tla započinje u jesenskom razdoblju dubokim oranjem, pri čemu se unose osnovna gnojiva, najčešće formulacije bogate fosforom i kalijem. Tijekom proljeća, tlo se dodatno usitnjava i priprema za sjetvu kako bi se postigla fina struktura pogodna za nicanje.

Grah se sije kada se tlo na dubini od oko deset centimetara zagrije na najmanje 10 °C. U kontinentalnim područjima to razdoblje obično nastupa krajem travnja ili početkom svibnja, dok se u toplijim mediteranskim krajevima sjetva može obaviti i ranije. Budući da je biljka osjetljiva na niske temperature, potrebno je izbjeći svaku mogućnost kasnog proljetnog mraza. Sjeme počinje klijati već pri temperaturama od 8 °C do 10 °C, ali optimalni uvjeti za brzo i ujednačeno nicanje postižu se pri temperaturama između 18 °C i 22 °C.

Zelena mahuna prepuna je nutrijenata

Mahmoud Elkhwas/Nurphoto Via Afp

Niske sorte graha siju se u redove s razmakom između redova od 40 cm do 50 cm, dok razmak između biljaka unutar reda iznosi 5 cm do 6 cm. Dubina sjetve kreće se od 4 cm do 5 cm na srednje teškim tlima, dok se na lakšim tlima može povećati do 7 cm. Visoke sorte zahtijevaju više prostora te se siju na veće razmake, uz postavljanje potpornih konstrukcija poput kolaca, mreža ili žice. Prevelika gustoća sjetve dovodi do konkurencije među biljkama za svjetlost, vodu i hranjive tvari, a prevelik razmak smanjuje iskorištenost površine.

TEMPERATURA I VODA

Grah ima izraženu potrebu za toplinom, ali i osjetljivost na ekstremne temperature. Tijekom faze cvatnje optimalne temperature kreću se između 20 °C i 25 °C, dok vrijednosti iznad 30 °C uzrokuju opadanje cvjetova i slabiju oplodnju. Jednako tako, temperature ispod 15 °C usporavaju razvoj i smanjuju produktivnost. Svjetlost ima značajnu ulogu u formiranju stabilne i čvrste biljke, pa zasjenjenje može dovesti do izduženog rasta i slabijeg prinosa.

Navodnjavanje se prilagođava fazi razvoja biljke – u početnim fazama grah može podnijeti manjak vode, ali tijekom cvatnje i formiranja mahuna potreba za vlagom naglo raste. Nedostatak vode u tom razdoblju dovodi do deformiranih mahuna, smanjenog broja sjemenki i općeg pada prinosa. Tlo mora biti dobro drenirano jer zadržavanje vode uzrokuje propadanje korijena. Vlažnost zraka također utječe na oplodnju, pa vrijednosti ispod 45 % mogu izazvati opadanje cvjetova.

GNOJIDBA I NJEGA

Iako biljka može vezivati dušik iz zraka, u ranim fazama razvoja potrebna je određena količina dostupnog dušika kako bi se potaknuo rast. Fosfor sudjeluje u razvoju korijena i formiranju cvjetova, kalij doprinosi otpornosti biljke na stresne uvjete. Nedostatak magnezija očituje se žućenjem listova, a manjak fosfora uzrokuje pojavu ljubičastih nijansi na starijim listovima. Organska gnojiva koriste se oprezno, jer prevelike količine mogu negativno utjecati na razvoj biljke, posebno kod niskih sorti.

Njega tijekom vegetacije uključuje i redovito uklanjanje korova, koji poznato predstavljaju konkurenciju za vodu i hranjive tvari. Plitka obrada tla pomaže očuvanju vlage i prozračnosti i sprječava stvaranje pokorice. Pravilan plodored važan je za očuvanje zdravlja tla i smanjenje pojave bolesti. Grah se na istoj površini ne uzgaja nekoliko godina zaredom, a kao pretkulture najbolje odgovaraju žitarice, kupusnjače, rajčica i krumpir.

Grah rogačić ili zeleni grah, kako god ga nazivali, svake je godine sve skuplji

Nikola Brboleza/Cropix

BOLESTI I ŠTETNICI

Hrđa graha manifestira se pojavom smeđih nakupina na listovima što dovodi do njihovog sušenja. Bakterijske pjegavosti uzrokuju promjene na listovima i stabljici. Virusne bolesti deformiraju biljku i smanjuju prinos. Antraknoza stvara udubljene tamne pjege na mahunama i stabljici, a uglavnom se prenosi zaraženim sjemenom. Preventivne mjere uključuju korištenje zdravog sjemena, pravilnu rotaciju kultura i uklanjanje biljnih ostataka nakon berbe.

Štetnici poput grahovog žiška predstavljaju ozbiljan problem, pogotovo kad se radi o skladištenju. Ovaj kukac može uništiti zrno iznutra, čineći ga neupotrebljivim. Grahova muha oštećuje korijen biljke, što dovodi do njenog propadanja. Zaštita uključuje preventivne mjere, poput pravilne obrade tla, uklanjanja ostataka biljaka i primjene sredstava zaštite.

BERBA

Berba graha provodi se ovisno o namjeni uzgoja. Mahune se beru dok su još mlade i sočne, obično nekoliko tjedana nakon zametanja, dok se zrno ostavlja da potpuno sazrije. Nakon berbe slijedi postupak skladištenja koji zahtijeva sušenje zrna na odgovarajuću razinu vlage kako bi se spriječilo kvarenje. Mahune se, ako su namijenjene daljnjoj preradi, brzo hlade i obrađuju kako bi se očuvala kvaliteta.