Čovjek koji je postao simbol otpora zlim sustavima borio se u okolici Stona. Tu je i nestao

Jedan Nijemac je prije skoro 90 godina postao simbol otpora jednom od mnogih zlih sustava, a fotografija na kojoj se vidi zbog čega je to postao često kruži društvenim mrežama ili krasi zidove ureda, kafića i stanova.

RODILA U LOGORU

August Landmesser, rođeni Nijemac, godine 1936. u brodogradilištu u Hamburgu odbio je podići ruku u nacistički pozdrav Adolfu Hitleru, koji je bio u posjeti brodogradilištu i ondje je održao govor. Stajao je u masi prekriženih ruku na prsima, nezainteresirano gledajući ispred sebe. Što mu se u tom trenutku motalo po glavi, možemo samo nagađati, ali njegov pogled odaje čovjeka kojega nije briga što će ga njegov potez možda koštati i života. Prkosio je, naime, moćnim i po brutalnosti poznatim nacistima, i to ne samo svojim prekriženim rukama, nego i zarukama sa Židovkom Irmom Eckler, koju je kasnije i oženio, iako im to po rasnim zakonima tog doba nije bilo dopušteno. Irma je pogubljena 1942. u koncentracijskom logoru, a obje njihove kćeri preživjele su rat.

August se spletom okolnosti godine 1944. našao na Pelješcu, u blizini Stona, gdje je i poginuo. Na to nas podsjeća Orsat Žitković, administrator youtube kanala War Relics Croatia, zaljubljenik u planinarenje i povijest modernog konflikta. Često je istraživao okolicu Stona koja skriva puno fortikacija iz Drugog svjetskog rata koje su i danas na istim mjestima. Upravo tim područjem je prije skoro 80 godina hodao i August Landmesser s kolegama iz 19. bataljuna Kažnjeničke jedinice Wehrmachta koju je dopala obrana Stona. Držao je odstupnicu glavnini njemačkih snaga.

Bunker iznad Stona

Orsat Žitković/

DUBOKO U MAKIJI

- Jako mali broj ljudi zna za te fortifikacije, iako je dobar dio njih izložen pogledima, ali ljudi ih uopće ne doživljavaju niti znaju čije su točno i zašto su tu – podsjeća Orsat, pa nastavlja:

- August Landmesser rođen je 1910. godine, a život je izgubio kao 34-godišnjak kod Stona na Pelješcu, polovicom listopada 1944. godine. Postao je pripadnik kažnjeničke postrojbe njemačkih oružanih snaga čiju su trećinu ljudstva činili politički zarobljenici, oponenti nacističkog režima. Ostali su bili kriminalci, dezerteri i različiti prijestupnici. Taj tip jedinica bio je slabije naoružan, ali je korišten za najteže zadatke koji su u pravilu rezultirali velikim gubicima – podsjeća Orsat.

Njemački top

Orsat Žitković/

- U veljači 1944. August Landmesser bio je mobiliziran u 999. Kažnjeničku diviziju i poslan u Grčku. Nakon što su pripadnici 7.SS divizije ušle u Ston krajem rujna 1943., postaje ključni garnizon na samim vratima Pelješca, ali i blizu komunikacije koja povezuje Dubrovnik s Metkovićem, odnosno cestom koja ide preko Lisačkih Rudina. Vrši se fortificiranje prostora Stona o čemu i danas svjedoče mnoge fortifikacijske strukture često skrivene od očiju, duboko u makiji. Ni sami Stonjani ne znaju što ih okružuje.

- Fortifikacije su rađene šablonski od strane nacističke organizacije ‘Totd‘ koja je koristila robovsku radnu snagu, najčešće talijanske zarobljenike (zarobljene u vrijeme kapitulacije Italije), kao i lokalno stanovništvo. Ima tu raznih tipskih bunkera, poput ‘tobruka‘ (podzemnih bunkera s okruglim otvorom), potom bunkera s topničkim daljinomjerima, ali i dvije umjetne špilje - tuneli su najfascinantniji ostaci njemačkog fortificiranja prostora.

Tobruk - njemački bunker s kružnim otvorom na Pelješcu

Orsat Žitković/

KIČMA OBRANE

- Dubrovnik i Ston su 1944. dobili na strateškom značenju jer je to bio jedan od smjerova izvlačenja velikih njemačkih snaga. Da bi osigurali Ston, Nijemci u rujnu 1944. iz Grčke šalju 19. bataljun 999. Kažnjeničke divizije u kojem se nalazi i August Landmesser.

- U istom tom mjesecu partizanske snage iz 26. dalmatinske divizije pokreću operacije oslobađanja Dalmacije. Nakon oslobađanja Korčule, u noći 15. rujna, u malu uvalu Borje na Pelješcu iskrcava se 3. Prekomorska brigada sastavljena uglavnom od Slovenaca.

- Nešto kasnije, na mulu u Kućištu iskrcavaju se elementi 11. Dalmatinske brigade. Do 21. rujna 1944. oslobođen je cijeli Pelješac i stali su pred fortifikacijski prsten stonskog garnizona kojeg brane bunkeri, minska polja, mitraljeska gnijezda, bodljikava žica, topništvo i protuzračne bitnice, a kičmu obrane čini 19. bataljun 999. Kažnjeničke divizije, onome u kojem se nalazi i sam Landmesser. Oni su 27. rujna 1944. izvršili jaki protunapad te pogurali partizanske postrojbe s visova iznad Stona. Međutim, dva dana kasnije krenuo je jaki partizanski protunapad u kojem su gurnuli Nijemce na početne pozicije. O tim događanjima svjedoče mnogi sitni ostaci, poput puce britanske uniforme, ostaci britanskih ručnih granata, kao i ostaci američkih i britanskih minobacačkih granata kojima su bili naoružani pripadnici 26. dalmatinske divizije na Visu.

- Bitka za Ston okončana je polovicom listopada, kad ironijom sudbine, August Landmesser pogiba od vojske koja se borila protiv nacizma, on koji je i sam bio protivnik istog – kazuje Orsat. – Bez dokaza možemo samo nagađati kako je skončao. Borbe za Ston su bile poprilično žestoke i tu se gubila glava jako lako i na razne načine – rekao je na kraju.